ARHIVSKI VJESNIK 19-20. (ZAGREB, 1976-1977.)

Strana - 250

— Elementarne nepogode (potresi, poplave, podzemne vode, oluje, prolomi oblaka, gromovi i si.): — Požar (u camoj zgradi, sa prometnica oko zgrade, iz susjednih zgrada; — Krađe (općenito, pa i iz radnih prostorija, no, posebno baš iz spremišta arhivalija, te iz izložbene dvorane i čitaonice); — Nepovoljni klimatski uvjeti, posebno vlaga, zrak zagađen plinovima, prašina, oscilacije temperature, napadi insekata i si. (općenito, i posebno baš u spremišnim kapacitetima); — Sunčevo svijetlo (za dio zgrade namijenjen spremištima arhivske građe, te izložbenu dvoranu). Električne instalacije uopće, posebno one za osvjetljenje, moraju biti provedene takvim sistemom koji pruža maksimum sigurnosti od opasnosti požara, ali uz to da osigura i zaštitu radnika pri radu. U objektu treba ostvariti što racionalniju, ali i što efikasniju telefonsku ili srodnu komunikaciju između pojedinih dijelova zgrade, napose na relacijama: spremišta (svi katovi) — radni prostori; spremišta i radni prostori — uprava; ulazi — uprava; ulazi — čuvar zgrade. Primjena raznih građevinskih i instalacionih tehničkih novosti povećava rizike opasnosti, kao npr. lako upaljivi umjetni materijali što se upotrebljavaju za razne vodove i instalacije. Kod ovakvih se objekata treba naročito držati pravila: ne prihvatiti ništa što nije provjereno; razmjenom iskustava i uvidom u nove instalacije, te uspoređivanjem visine troškova »osigurati se od izleta u zemlju tehničkih nepoznanica«.

2 3. Druga bitna specifičnost objekta sastoji se u tome, što u izgrađenom volumenu spremišnog prostora za trajno čuvanje arhivalija mora preostati određeni dio rezervnog prostora koji se po idealnom standardu uzima kao 100% od popunjenog spremišta. Uvaživši momentalne financijske teškoće ne može se ipak taj rezervni spremišni prostor predvidjeti za razdoblje manje od 20 godina. Isto tako ukupna površina zemljišne parcele za gradnju arhivske zgrade mora biti tolika, da se uz osnovni objekt mogu s vremenom sukcesivno dograđivati horizontalno daljnji spremišni prostori. Osnovni objekt bi odmah iskoristio sve urbanistički dopuštene visine. Sve ovo iz razloga što je čuvanje arhivalija zakonska obaveza, te postoji stalan-kontinuiran priliv novih arhivalija, koje Arhiv po sili zakona mora preuzimati. Toj zakonskoj dužnosti stalnog preuzimanja nove arhivske grade moraju biti usklađeni i prilagođeni spremišni kapaciteti. Konstrukciono treba već kod osnovnog objekta predvidjeti nove horizontalne »priključke«. Sveukupne spremišne kapacitete potrebne 50 godina poslije useljenja ove nove arhivske zgrade uzeti kao krajnju granicu rasta -proširivanja ovog objekta.

3 II Neke načelne smjernice za kompoziciju zgrade: — Spremišni kompleks što bolje odijeliti od radnih i ostalih prostorija, uz ostalo i protupožarnim zidovima, ako se projektira kompaktnije zdanje.

4 250