ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)
Strana - 80
u XVII stoljeću, koje su gotovo redovito izbijale zbog povećanja tlake ili nastojanja feudalne gospode da tlaku nametnu i onim seljacima koji je do tada nisu davali. Pri svemu tome, dakako, ne gubimo iz vida i sve druge utjecaje na izbijanje bune u Kraljevcu i Dumovcu. Seljaci iz kraljevečke i dumovečke seoske općine u drugoj polovici XVI stoljeća nisu davali tlaku. Prema izjavama svjedoka iz 1609. »silom su natjerani da daju podvoz« prije dvadesetak godina, »za turskog poroba« i »gđa su Drenčinu zidali po razipu«. 5 Sami su kraljevečki kmetovi 1609. popisali razlog zbog kojih namjeravaju napustiti kaptolske posjede — »Vzroki zakaj se Kraljevčani izneverili jesu iz Kraljevec ex bonis Dominorum Capituli Zagrabiensis in comitatu eadem habitis«. Ta predstavka pokazuje da je najvažniji »vzrok« pri donošenju njihove odluke o seobi bilo nametanje različitih radnih obveza. Sukobi Kralj evčana s Kaptolom zbog tlake imali su već dosta dugu historiju. Prvo su ih počeli tjerati da kose kaptolsku sjenokošu u Širokom polju, a zatim »pod silu i moraš« na košnju sjenokoše u Trsteniku (»na 150 koscev«). Otpor tim radovima Kaptol je svladao hapšenjem 12 staraca. Mnogo ozbiljniji otpor Kraljevčani su pružili kad su ih počeli tjerati da obrađuju kaptolski vinograd Herešinšćak. Kanonici su mislili da će otpor tlaci ponovo svladati hapšenjem uglednih staraca. Ali seljaci su se tada počeli ozbiljno spremati da odsele s kaptolskih posjeda. Kanonici su najednom uvidjeli da mogu ostati bez svih prihoda iz najveće seoske općine u Štibri, pa su prema seljacima promijenili držanje. »Ter onda gospoda moliše nam se, da listor ostanemo« — pisali su Kraljevčani. »I obećaše nam pravicu dati. I dali su nam ju .. .«. 6 »Pravica« koju su Kraljevčani tada dobili nesumnjivo je povelja iz 1592. kojom je Zagrebački kaptol oslobodio obrađivanja vinograda, oranja, kopanja i košnje sijena podložnike trgovišta Kralj evec, sela Cerja i seoske općine Dumovec. U ispravi, dakako, nije navedeno da je izdana povodom namjere tih podložnika da napuste kaptolske posjede. Kanonici su podjelu »pravica« obrazložili time što su Kraljevčani i Dumovčani još u dobi borbi s Ivanom i Nikolom Zrinskim (1540—42) iskazali svoju vjernost, što god. 1573. nisu pristupili pobunjenicima i zatim što su 1591. aktivno sudjelovali u borbama s Turcima. Uz to su obrazloženje dodali da su i sami seljaci molili oslobođenje od tlake zbog teškog ekonomskog stanja. Na stvarne razloge izdavanja isprave podsjeća jedino odredba kojom je seljacima zabranjeno da napuštaju kaptolske posjede (Neque etiam tempore successu se ex ditione nostra Capituli alio commorandi causa transferre possint). 7 U ispravi iz 1592. ne spominje se vojna dužnost kraljevečkih seljaka, iako su oni u različitim prilikama služili kao kaptolski vojnici. Kaptol ih je u vojsku unajmljivao posebnim aranžmanima, koje — kako su se seljaci tužili — nije izvršavao. Kaptol se nije pridržavao »pravica« koje je 1592. dao seljacima. Kraljevčani su se tužili: »I dali su nam ju (pravicu), ali nas nesu vu nje obderžali i sada nas ne derže«. Kanonici su ih i dalje tjerali da daju 5 Dokument br. 14. 6 N. Klaić, n. dj., 149—151. 7 Isto, 148—149. 80
