ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 450

Umro je Ivica Filipović. Pomisao na to da njega više nema među nama uvijek se pojavljuje kao nešto što je teško shvatiti i prihvatiti, iako smo znali da njegovoj bolesti nema lijeka. Ta se smrt teško prihvaća kao neumitna činjenica prije svega zbog toga što smo Filipovića do posljednjeg časa poznavali kao utjelovljenje životne i radne energije. Ivan Filipović je 1969. započeo surađivati na istraživanju građe o seljačkoj buni 1573. Dao je golemi doprinos izvršavanju zadataka postavljenih tim projektom. God. 1970—73. sudjelovao je u istraživanju građe u arhivima u Mađarskoj, Austriji i ČSSR. Prema programu trebalo je u brojnim arhivskim fondovima istražiti građu koja osvjetljava uzroke, tijek i program bune 1573. Filipović je radio gotovo na svim fondovima. Opseg tih istraživanja može se donekle ocijeniti na temelju našeg »Izvještaja o radu na pronalaženju građe 0 seljačkoj buni 1573. u četverogodišnjem razdoblju 1968—1971.« koji je objavljen u Arhivskom vjesniku (XIV, 327—355). U tom radu ispoljile su se sve Filipovićeve radne i ljudske osobine. Traženje dosad nepoznate građe o seljačkoj buni 1573. u golemim arhivskim fondovima Ugarske komore ili u arhivima u Beču i Grazu često je ličilo traženju igle u stogu sijena. Trebalo je pregledati desetine tisuća dokumenata iz cijele srednje Evrope, koji su se odnosili na naj razlici ti ja pitanja. Za vrijeme rada u stranim arhivima Filipović nije žalio truda da se pregleda što više građe. Radio je od jutra do kasnih večernjih sati. Radovao se kad smo pronašli neki važan dokument i bio razočaran kad o buni nismo našli građe u fondovima u kojima smo to očekivali. Filipović je u radu na projektu o seljačkoj buni pokazao i vlastitu inicijativu. Na njegov su poticaj npr. pregledane rukopisne zbirke u Szechenyjevoj nacionalnoj knjižnici u Budimpešti i Austrijskoj nacionalnoj biblioteci u Beču, u kojoj smo pronašli bilješke o buni u tzv. Fuggerovim izvještajima. U referatu »Istraživanje arhivske građe o seljačkoj buni 1573.« I. Filipović je prikazao u veljači 1973. na simpoziju u Stubičkim Toplicama. U tom je referatu uopćio najvažnije arhivističke probleme istraživanja građe o buni 1 ukazao na pravac eventualnih daljih istraživanja. (Radovi Instituta za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu V, 1973. 31—40). Ivan Filipović je sudjelovao i u objavljivanju novopronađene građe 0 seljačkoj buni 1573. (Nova građa o seljačkoj buni 1573. I—III, AV XI—XII, 1968—69, 7—41, XIV, 1971, 223—236; XV, 1972, 17—53). Time je dao važan doprinos sticanju novih spoznaja o jednom od najvažniji događaja iz naše starije povijesti. Filipović je aktivno surađivao i pri uređivanju Muzeja seljačkih buna u Stubici. God. 1972. i 1973. Filipović je radio na znanstveno-istraživačkom projektu o agrarnim odnosima u Hrvatskoj XV

—XVIII st. Iako su bolest i smrt otrgle Filipovića s rada na tom projektu (koji završava 1975), on je svojom suradnjom u prve dvije godine dao značajan doprinos za njegovo ostvarivanje. U okviru planova rada Instituta za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu 1 Arhiva Hrvatske Filipović je započeo raditi na prikupljanju građe za povijest Vojne Krajine. U dva je navrata u Štajerskom zemaljskom arhivu u Grazu obrađivao fond »Militaria«. Iz svega što je rečeno vidi se da je arhivistički rad Ivana Filipovića bio usmjeren na nekoliko važnih problema hrvatske povijesti i time povezan s problemima naše historiografije. Njegovom smrću izgubili smo vrijednog suradnika. J. Adamček 450