ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 423

pod naslovom »Restoration of Modem Printed Material by Means of Polyethylene in the Laboratory of the National and University Library in Zagreb« (Restauriranje suvremenog tiskanog materijala pomoću polietilena u laboratoriju Nacinalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu), str. 69—75. U časopisu »Archivalische Zeitschrift«, 70 (1974) 61—102, objavljeni su materijali sa sastanka pod nazivom »Archivtechnische Woche, München 1973« (vidi i »Arhivski vjesnik«, XVI (1973) 400—405). Uz prikaz toka samog sastanka (H. J. Buslay, str. 61—67) i sažetke referata: G. Schweizer »Papier — historischer Kulturträger und modernes Industrieprodukt«, str. 67—69; T. Gerardy »Altes Papier und seine Wasserzeichen«, str. 69—74; H. Roselieb »Die Chemie alter und neuer Tinten«, str. 74^-78, najinteresantniji prilog je prošireni i posebno za tisak pripremljeni referat G. Brannahl — M. Gramse: »Untersuchungen an Tinten«, str. 79—98. U referatu se izlaže historijski razvoj problematike štetnog utjecaja kisele tinte na podlogu dokumenta, uzroke i posljedice te pojave. Članak je popraćen odličnim slikama u boji, rezultatima ispitivanja tinte pomoću infracrvenog spektroskopa i drugih najsuvremenijih metoda ispitivanja tinte i papira i njihova međusobnog utjecaja. Autori najavljuju da je to početak njihova rada, u nastavku kojeg će pokušati naći rješenje za sprečavanje, odnosno barem za zaustavljanje procesa raspadanja podloge dokumenta pod utjecajem kiselih tinta. Slijede sažeci izlaganja nekih diskutanata: B. Bischoff »Zu dem Verhalten von Tinten und Pergament in alten Handschriften«, str. 98—100; J. Weigl »Über Ursachen des Tintenfrass«, str. 101—102. Vrlo zanimljiv prilog dao je W. Volkert: Heizung in Archivmagazinen. Mitteilungen für die Archivpfiege in Bayern, 20 (1974) 47—53. Uz ostale napomene naglašava nešto što je svima manje-više poznato, ali se često ne uzima dovoljno u obzir, a to je da je za mogućnost razvoja plijesni u spremištima bitna apsolutna vlažnost. Relativna vlažnost (RV) odraz je apsolutne vlažnosti, ali je bitno ovisna o temperaturi, tako: 26 °C — 35% RV apsolutna vlaga 8,8 mmHg 16 °C— 65% RV 26 °C — 65% RV apsolutna vlaga 16,4 mmHg 19 °C —100%> RV Smatra se da se već pri 9 mmHg apsolutne vlage u zraku može očekivati razvoj plijesni, pa je prema tome ova druga vrijednost već opasna, naročito ako dođe do naglog hlađenja prostorije, pri čemu će već pri 19*C doći do rošenja. Interesantan je i izvještaj F. Morandini, rukovodioca Tehničke službe Državnog arhiva u Firenci, koja je uz pomoć stipendije UNESCO-a posjetila više restauratorskih laboratorija u Parizu, Kopenhagenu i Münchenu: Francesca Morandini: Metodi di conservazione, restauro e legatura del materiale documentario e librario in uso nei laboratori di archivi e biblioteche a Parigi, Copenhaghen e Monaco. Rassegna degli Archivi di Stato, 33 (1974) 1, 178—206. Autorica je arhivist koji vrlo dobro poznaje problematiku zaštite i restauriranja dokumenata i knjiga, ali se sama time ne bavi. Uslijed toga vrlo dobro opisuje organizaciju i principe rada na restauriranju, ali se mogu susresti manje greške i omaške pri opisivanju detalja same izvedbe, a naročito u nazivima pretežno kemijskih sredstava koja se upotrebljavaju pri restauriranju. To međutim nimalo ne umanjuje vrijednost i zanimljivost ovog vrlo slikovitog prikaza rada u pojedinim laboratorijima, namijenjenog prvenstveno arhivistima i voditeljima restauratorskih radionica i laboratorija. Zbornik radova Laboratorija za konzervaciju i restauraciju dokumenata AN SSSR, pod naslovom »Voprosy dolgovečnosii dokumenta« Nauka, Leningrad 1973, donosi po običaju niz zanimljivih radova: Ivanov, G. A. — Fljate, D. M. — Šulman, I. S.: O kinetike termičeskogo starenija volokon celljulozy 427