ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 409

UDK 930.22:949.713 »PAULUS DE BBEBERIO BANUS CROATORUM DOMINUS ET BOSNE« Nada Klaić Gornji naslov bana Pavia potječe s njegovog pečatnika što se nedavno pronašao u Zadru

1

. Taj je sretni nalaz uzrokom da se u najnovijoj historiografiji pojavljuju neki radovi o banu Pavlu i njegovu odnosu prema budimskom dvoru odnosno o njegovu političkom položaju uopće

2

. Budući da su neki od tih radova zaista neobični — u njima se na znanstveno neopravdan način nastoje »ispraviti« neka dosad opće prihvaćena mišljenja o banu Pavlu — neće biti na odmet ponovo porazgovoriti o tim problemima. Naime, u najnovije se vrijeme, kako je spomenuto, pojavljuje pokušaj da se ban Pavao proglasi »monarhom« s naslovom »dominus Croatorum« i da se odreče svaka važnost ispravi Andrije III Arpadovića iz 1293. g. Kao što se može razabrati nije riječ o nekim bezazlenim sitnicama iz života bana Pavia nego o problemima koja zadiru u osnovna pitanja iz bribirske prošlosti. Ako bi se naime dokazalo da je ban Pavao zaista bio »dominus Croatorum« i neki »monarh«, onda je čitava hrvatska historiografija bila u teškoj zabludi jer je odricala banu Pavlu mjesto koje mu je u hrvatskoj prošlosti pripadalo. Stoga je nužno potrebno ispitati tko je u ovim pitanjima pogriješio i ima li doista razloga i mogućnosti da bana Pavia svrstamo »među najveće hrvatske vladaoce«! Smijemo li tvrditi da je ban Pavao »mogao u onom interegnumu uzeti da je htio« i »kraljevsku krunu«! Da li je uopće i ukoliko Pavao mogao biti »nastavljač hrvatske državnosti« koju je mogao tobože povezati »s krunom«!

8 Oba ova pitanja lakše će se riješiti ako se obuhvati problematika u cijelosti, tj. ako se odnos Bribirci — Andrija III osvijetli politikom ne samo budimskog nego i napuljskog dvora prema Pavlu i njegovoj braći. Treba, dakle, prvo riješiti pitanje: 1 Vidi Tanko Belošević, Pečatnik hrvatskoga bana Pavia i Bribirskog iz Zadra, »Dladora«, sv. 3, Zadar 1965, str. 159—167. 2 Vidi S. Antoljak, Ban Pavao Bribirski »Croatorum dominus«, Radovi inst. JAZU u Zadru XIX, 1972, str. 5—62; M. Pandžić, Diplomatičko-povi jesna analiza povelje hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II (III) kojom se bribirskom knezu, hrvatskom banu Pavlu Subiću podjeljuje nasljedno banstvo (1293 g.), Arhivski vjesnik, XVI Zagreb 1973, Str. 327—360. » S. Antoljak, n. dj., str. 60. 409