ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 367

dobra definirana u čl. 1 Konvencije, preporučeo je svim imaocima takvih dobara posebnim priručnikom, izrađenim na inicijativu UNESCO-a god. 1952, a štampanim 1954. god. na francuskom i zatim, ponešto izmijenjeno i dopunjeno, 1958. god. na engleskom jeziku. 143 Dakle, opisana norma iz čl. 3. odražava fundamentalni princip: da se radi o kulturnim dobrima koja nisu samo nacionalna vrijednost i važan dio nacionalne kulturne baštine, pa njihovu mirnodobsku zaštitu nalaže nacionalna dužnost, već su ta ista dobra ujedno integralni dio svjetskog fundusa kulturnih vrijednosti, čiju zaštitu nalaže još i dužnost proizašla iz obaveze po međunarodnom ugovoru. Poštivanje kulturnih dobara (čl. 4) 144 znači slijedeće obaveze država Ugo vomica: — da poštuju kulturna dobra kako na njihovom vlastitom terito­riju, tako i na teritoriju ostalih država Ugo vomica, a to: »uzdr­žavajući se od upotrebe ovih dobara, njihovih sredstava za zaštitu, kao i njihove najbliže okoline, u svrhe koje bi mogle izložiti ova dobra razaranju ili oštećenju u slučaju oružanog sukoba, kao i uzdržavajući se od svakog neprijateljskog akta uperenog protiv ovih dobara« (t. 1); odstupanje od ovih obaveza moguća su »samo u slučajevima kada vojna potreba imperativno zahtijeva jedno takvo odstupanje« (t. 2); — da zabrane, da preduhitre i, po potrebi, da zaustave svako djelo krađe, pljačke ili prisvajanja kulturnih dobara, u ma kojoj formi to bilo vršeno, kao i svaki akt vandalizma uperen protiv kultur­nih dobara (t. 3); — da se uzdrže od rekviriranja »pokretnih« kulturnih dobara, 145 koja se nalaze na teritoriju neke druge državne ugovornice (t. 3); — da se uzdrže od svake represivne mjere uperene protiv kulturnih dobara (t. 4). Nijedna država Ugo vomica se ne može osloboditi navedenih obaveza prema drugoj državi ugovornici pod izgovorom da ova potonja nije podu­143 Lavachery H. — Noblecourt A., Les techniques de protection des biens culturels en cas de conflit arme. Paris 1954. Ed. UNESCO. Musées et monuments VIII. Noblecourt A., Protection of cultural property in the event of armed conflict. Paris 1958. Ed. UNESCO. Museums and Monuments, vol. VIII. Izdanje iz 1954. god. ima slijedeća poglavlja: Risques menacant les biens culturels (str. 19—43); Organisation nationale et internationale de la protection (str. 47—60); Protection contre l'incendie (str. 63—65); Sauvegarde des biens culturels intransportables (str. 69—99); Protection des biens culturels transportables: »Problemes généraux (str. 103—158); Sauvegarde des biens culturels transportables par des mesures tendant a réduire leur vulnérabilìté (str. 165—204) — Conclusion (str. 205). Na »Kolokviju« u Zürichu 1969. god. preporučeno je povremeno objavljivanje novih izdanja ovog Priručnika, time da ona donose nova rješenja što ih omogućuju nova teh­nička dostignuća. Vidi: Colloque d'experts européens sur la Convention de la Haye du 14 mai 1954 pour la protection des biens culturels en cas de conflit arme. Zürich (Suisse), les 29, 30 et 31 octobre 1969, str. 10. Vrlo dobar i detaljno razrađen priručnik, prilagođen potrebama zaštite kulturnih dobara u Austriji, ostvario je: Foramiti H., n. d. 144 U službenom prijevodu Konvencije (vidi bilješku br. 124) naslov ovog čl. 4 glasi: »Poštovanje kulturnih spomenika«, dok adekvatniji i dosljedniji prijevod treba da glasi: »Poštivanje kulturnih dobara«. 145 Kraus H., Das Haager Abkommen zum Schutze von Kulturgütern im Falle bewaffneter Zusammenstösse vom 14. Mai 1954 (Rechtsfragen der internationalen Orga­nisation. Festschrift für H. Wehberg. Frankfurt a. M. 1956), str. 217 s pravom primjećuje: zašto nije zabranjena i rekvizicija nepokretnih kulturnih dobara, koja okupator želi koristiti? 367

Next

/
Thumbnails
Contents