ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 351

I vlada FNR Jugoslavije je prihvatila ovu preporuku UNESCO-a, to tim više što se je i ranije u OUN zalagala, da se u Konvenciju o genocidu unese i zabrana »kulturnog genocida«, te što je u smislu svoje politike »kulturne i međunarodne solidarnosti« na »svim područjima međunarodne suradnje« odlučno podržala akciju UNESCO-a

91

. Na osnovu ovlaštenja iz odluke Savezne narodne skupštine od 12. VI 1954

92

, Vlada FNRJ izdala je 20. IX 1954. »Deklaraciju o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba«

93

, 12. I 1955. je deponirala tu Deklaraciju kod generalnog direktora UNESCO-a, koji je opet 28. I 1955. potvrdio akt deponiranja

94

. Kroz prikaz njena sadržaja ukazat ćemo ujedno i na važnije razlike prema tekstu »Modela« UNESCO-a iz 1951. god. Tekst se sastoji od preambule i 12 članova. U preambuli Vlada izražava: — uvjerenje »da je gubitak jednog kulturnog dobra duhovno osiromašenje ne samo za narod koji ga posjeduje, već i za čitavo čovječanstvo«; — priznanje »da kulturnim dobrima, uslijed razvitka ratne tehnike, sve više prijeti uništavanje, i da je dužnost svih država da usvoje zaštitne mjere od opasnosti uništavanja u slučaju eventualnih ratnih sukoba«; — da se rukovodi »principima utvrđenim haškim konvencijama od 1907. god. i Washingtonskim paktom od 15. IV 1955.«; — priznanje »važnosti akcije koju je poduzeo UNESCO, da se o tom pitanju donese jedna međunarodna konvencija«, i — svoju volju, da »počev od sada, u očekivanju da stupi na snagu jedna takva konvencija«, postupa po načelima koja slijede, a iskazana su u 12 članova. Cl. 1. izriče prvo bitno načelo, i to: »da je dužnost svake države, da organizira zaštitu kulturnih dobara, koja se nalaze na njenoj teritoriji, od razornog djelovanja eventualnog oružanog sukoba«. Odmah zatim utvrđuje, da se kulturnim dobrima smatraju: a) »pokretna i nepokretna dobra, javna ili privatna, koja su po svojoj prirodi od kulturne vrijednosti, kao nepokretni umjetnički i historijski spomenici, umjetnička djela, dokumenti i drugi predmeti historijske ili arheološke vrijednosti, dragocjene knjige, kolekcije — dokumenata ili predmeta — od naučnog interesa, kao i značajnije kolekcije reprodukcija takvih dobara«; b) »građevine, čija je glavna i stvarna namjena zaštita pokretnih dobara navedenih pod a)«; 91 Savezna narodna skupština. Stenografske beleške, knj. I, sv. 3, Beograd 1954, str. 672. Sjednica Saveznog vijeća 12. VI 1954, iz govora V. Tomšić kao izvjestitelja Odbora za spoljne poslove. 92 Isto, str. 672—673, 686—687, gdje je objavljen i tekst Deklaracije, i izvještaj Odbora za spoljne poslove Saveznog vijeća o nacrtu »Deklaracije o zaštiti kulturnih spomenika u slučaju oružanog sukoba«. 93 Tekst je objavljen u publikaciji Službenog lista FNRJ — »Međunarodni ugovori i drugi sporazumi«, god. III, br. 1, Beograd 17. III 1955, str. 63—64. 94 Isto, str. 64, dodatna klauzula kaže: »Generalni direktor UNESCO-a, svojim pismom od 28. I 1955. godine upućenim Državnom sekretarijatu za inostrane poslove potvrdio je, da je Federativna Narodna Republika Jugoslavija deponovala kod UNESCO-a na dan 12. i 1955. godine Deklaraciju o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, koju je izdalo Savezno izvršno veće na dan 20. Kl 1954. godine.« 351