ARHIVSKI VJESNIK 17-18. (ZAGREB, 1974-1975.)

Strana - 27

UDK 930.253:271(497.13)(093.2) MATRIKULA BRATOVŠTINE SV. MARIJE U ŠIBENIKU IZ GODINE 1437. Ante Šupuk Slavnom graditelju Jurju Dalmatincu, bratimu Bratovštine sv. Marije u Šibeniku, u povodu 500-godišnjice smrti. Šibenik je u srednjem vijeku imao nekoliko bratovština, od kojih su najvažnije: sv. Marije, sv. Duha, sv. Ivana i sv. Marka u Docu. Od tih, po svoj prilici, najstarija je ona sv. Duha,

1 ali po broju članova i njihovu sastavu najjača i najuglednija je Bratovština sv. Marije. Bratovština sv. Marije osnovana je 1208. godine, i to sa sjedištem u crkvi na Kaštelu, a godine 1433. s Kaštela se premješta u crkvu sv. Krševana (S. Grisogono). koja je sagrađena u prvoj polovici XII stoljeća, kad su Mlečani porušili Biograd. U istom stoljeću, početkom 80-ih godina Bratovština ponovno ima sjedište u crkvi na Kaštelu, a zatim od 1516, kad je završena gradnja Nove crkve, Bratovština nalazi u njoj svoj dalji smještaj.

2 U uvodnom dijelu matrikule Bratovštine sv. Marije stoji ovaj zapis: »Noi frataya ouer schuola de sancta Maria de Sebenico principiada segondo dixe la nostra antiga mariegola notada nel MCCVIII adi XXV d' aprille«, ali je tekst sačuvane matrikule u redakciji iz godine 1437, kada »mariegola présente fo chomenzada a regulär«, a bila je »pronunciada et finida questo présente di .II. de febrer in MCCCCXXXVIII« u vrijeme biskupa Jurja Šižgorića i kneza Alviža Veniera. Matrikula Bratovštine sv. Marije, pisana na pergameni veličine 30 X 22, ima ukupno 69 strana, a od toga tekst matrikule obuhvaća 28 strana (od 11. do 37), popis bratima i sestara 16 strana, te »comissioni« 7 strana. Na 10. strani, na kojoj počinje tekst matrikule, izrađena je kolorirana ilustracija s inicijalnim slovom, u kojem je lik sv. Marije, a sve ukrašeno cvijećem, lišćem i plodovima i u donjem dijelu lista cvjetni ukrasi s granjem na kojem stoji paun. Tko je taj minijaturist, 1 Don Krsto Stošić, Crkvica i bratovština sv. Duha u Šibeniku, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, sv. 50, Split 1932, str. 407. 2 Dr Krešimir Zorić, Le Contrafernite in Dalmazia studiate nei loro manoscritti ed il loro influsso sula vita religiosa, Estratto della dissertazione dottorale nella Facoltà Teologica della Pont. Université Gregoriana, Roma 1949, str. 19. 27