ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 40

12. septembra ubili su seljaci mog suca Pa via u Ponikvi. 22. septembra otišli su seljaci mom upravitelju (valpotu) u * i kod njegove kuće ga istukli i tamo oteli od mog poreza 20 forinti. 1569. u petak poslije blagdana sv. Bogorodice (Svijećnice), svi su naoružani otišli prema selu Ivanec, i došli do kuće Brleka Vinkovića i oteli njegovo vino, slaninu i novac i sve što su tamo našli, i mog lugara, koji ih je molio da to ostave meni, istukli su na smrt i tako odveli sa sobom. A htjeli su jurišati i protiv mene na grad (tvrđavu). U subotu poslije toga došli su u Gaćice i oteli mom slugi Petru 30 vedara vina, 25 forinti gotovine, i tri talira u srebru, slaninu i raznu stoku, sve što su tamo našli. Na poleđini: O otporu (buni) naših kmetova protiv nas. Mađarski državni arhiv u Budimpešti, P-235, Arhiv obitelji Festetić, odio »Gersei csalàd leveltara«, Miscellanea antiqua, 150 es., no 56. Prijevod s mađarskog. • Riječ se ne može sa sigurnošću pročitati. Najvjerojatnije glasi »kasasokhoz«, a značenje nismo mogli sa sigurnošću odrediti. V PAZINSKA BUNA 1570—1571. Seljačka buna u pazinskoj grofoviji 1570—1571. može se ubrojiti među veće seljačke bune u XVI stoljeću. Prema mišljenju Camilla De Franceschija pazinsku je bunu izazvalo stvaranje urbara iz 1571. godine. Popisivanje stanovništva za taj urbar izazvalo je seljake na bunu jer su sumnjali da će se tim urbarom povećati njihovi feudalni tereti.

1 Uzroci pazinske bune bili su, međutim, dublji. Godine 1570. pojačan je feudalni pritisak u čitavoj Kranjskoj, a u njenu sastavu nalazila se od sredine XV stoljeća i pazinska grofovija. Među novim teretima najteži je bio vinski porez, jer je 1570. određeno da kmetovi plaćaju porez na cjelokupno proizvedeno vino, a ne samo na ono koje se izvozi. Novi vinski porez izazvao je gibanja među seljacima u Dolenjskoj, na Krasu i u Vipavskoj, a u pazinskoj grofoviji izbila je buna.

2 Büna je u pazinskoj grofoviji počela u studenom 1570, vjerojatno za vrijeme ubiranja novog vinskog poreza. Zemaljski upravitelj Kranjske prenio je 28. XI 1570. vijest o izbijanju bune nadvojvodi Karlu. Nadvojvoda je zatim naredio da se razmotre mjere koje treba poduzeti za njeno suzbijanje. U samoj grofoviji dolazilo je svakodnevno do oružanih sukoba između seljaka i pazinskog kapetana, koji je s 20—40 konjanika uporno nastojao utjerati feudalne daće. Mnogo naseljenih Ćića iselilo se nazad u Tursku. 40