ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)
Strana - 370
dostavljanjem izvještaja o izvršenim poslovima i obračuna utrošenih sredstava, što bi sve u buduće trebalo izbjegavati. U prve četiri godine građa je pretežno popisivana kod vjerskih organizacija i ustanova. Popis je izvršen kod 234 župna ureda katoličkih vj er oispov jesti, kod 43 pravoslavnih parohija, crkvenih općina i namjesništva, 11 vjerskih općina muslimanske i izraelske vjeroispovješti, kod 13 biskupija, provincijalata i kaptola i kod 27 samostana. Dalje je popis izvršen u 28 muzeja, biblioteka i instituta, u 19 škola i u 12 društvenih organizacija. Zatim je popisana građa iz 15 obiteljskih pisanih ostavština i građa koja potječe od 98 narodno-oslobodilačkih odbora, odnosno od drugih društveno-političkih organizacija iz razdoblja od 1943. do 1949. godine. Pored fondova ili fragmenata građe ovih odbora i organizacija, popisan je priličan broj pojedinačnih arhivalija koje se odnose na narodno-oslobodilački pokret i borbu. Popisane su matične knjige u 188 matičnih ureda. Načinjeni su prijepisi inventara građe 10 crkvenih ustanova, jedne biblioteke i dvaju obiteljskih arhiva. Popisivane su mjestimično novine i časopisi, ma da ne spadaju u arhivsku građu. Među imaocima kod kojih je građa popisivana pretežu vjerske ustanove i organizacije iz jednostavnog razloga što tih imalaca građe najviše ima. Kod njih je trebalo građu prvenstveno popisati i iz razloga što su se, općenito uzevši, te organizacije i ustanove slabije odazvale u akciji popisivanja započetoj 1959. godine, pa je njihova građa ostala nepopisana. U buduće međutim treba poklanjati više pažnje i nepopisanoj građi kod drugih imalaca, posebno građe u posjedu i vlasništvu građana. Što se tiče popisane građe po vrstama popisane su znatne količine građe koja je produkt moderne administracije: upravni, računski i ekonomski spisi i uredske knjige, te građa iz redovnog poslovanja vjerskih organizacija i ustanova. Pored ove građe, s kojom se najčešće susrećemo, pronađeno je i popisano raznih imenika i matičnih knjiga, popisa obitelji, inventara, popisa knjiga, knjiga naredaba, knjiga raznih zaklada, knjiga običaja, posjedovnih knjiga, knjiga održanih priredaba, cehovskih knjiga i diploma, statuta i pravila, nastavnih programa, slika i fotografija, notnog materijala, raznih oblika stampata, manuskripata, dnevnika (osobnih i brodskih), pisama, rodoslovnih stabala, geografskih karata, nacrta itd. Primjera radi navest ćemo da je popisano 1979. povelja i isprava iz razdoblja od 1353. do 1812. godine od kojih je najveći dio pisan na pergameni (za 276 od ovih isprava napisana su regesta), zatim 1025 svezaka matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih od 1596. do 1878. godine, te 207 spomenica, ljetopisa, kronika od 1353 godine pa sve do u XX stoljeće. Načinjeni popisi građe obuhvaćaju ukupno 3480 stranica pisanih strojem. Razumljivo je da je najveći dio ove građe pisan na narodnom jeziku, a manji dio na stranim jezicima: latinskom, talijanskom, njemačkom. Našao se i poneki dokument na madžarskom i crkveno-slavenskom. Zabilježeno je 25 dokumenata pisanih glagoljicom iz XVIII stoljeća, nekoliko dokumenata pisanih bosančicom iz XVII stoljeća, te nekoliko spisa pisanih ćirilicom. 370
