ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)
Strana - 312
No dok se navedeni kralj evinski porezi plaćaju novcem utjeranim od kmetova, bilo je do sedamdesetih o-odina i takvih situacija kad je plemstvo samo, »ex propriis bursis«, obećavalo na saboru da će skupiti novac. Plemstvo dva puta u godinama bune stvara takvu odluku i poseže u vlastiti džep za domovinske potrebe: 1570. obećaje viceprotonotaru I. Petričeviću u ime plaće 92 forinta, a iduće godine je za uzdržavanje utvrde Brest na Kupi, za njegova kapetana i 8 vojnika obećalo 97 forinti. 8 ' 8 Premda svota dimnice nije, kako smo pokazali, bila velika, ipak je bilo poteškoća oko njezina ubiranja. Pogotovo tada kad je svota rasla. Dakle, pri ubiranju tog poreza dolazi do izražaja pojava koju smo utvrdili i kod drugih javnih podavanja: plemstvo vrlo teško otvara svoje novčarke da bi javnim činovnicima predalo novac koji je u ime tog poreza skupilo od svojih podložnika. e) Javni radovi na utvrđivanju. Dovoz hrane za vojsku Teret javnih radova na utvrđivanju krajiških utvrda i gradova i dovoz hrane za vojsku ležao je u doba velikih vojna samo na leđima kmeta. Premda vrlo često saborski zaključci o spomenutim dužnostima nisu provođeni u život, ipak su se krajiške utvrde uzdržavale tijekom stoljeća samo pomoću radne snage hrvatskog seljaka. Najmljenih radnika za takvu svrhu nije još bilo. Za utvrđivanje radova vodi se na saboru posebna briga, te se zapaža da su prekokupski krajevi, očito zbog \ oprosta od dike, znatno više opterećeni nego preostali dijelovi zagrebačke županije između Save i Drave. Dovoz hrane za vojsku postaje neophodan u doba insurekcije ili vojnih ekspedicija kakva je bila Kocijanova vojna 1537. g. Stoga ne iznenađuje da se križevački sabori te i iduće godine posebno bave problemom dovoza hrane za vojsku. Tada je još bilo moguće zaključiti da se troškovi oko dovoza hrane i oružja namire iz ratnog poreza, 889 dok su slavonski velikaši i prelati bili dužni da pripreme kola za njihov dovoz. 340 Sabor održan 1538. također obvezuje plemstvo da pripremi kola natovarena hranom, jer je ono dužno prema 61. 15 predati za vojsku dvadesetinu svog žita, prosa i zobi. Hranu je trebalo skupiti u Virovitici, Novom Dvoru i Velikoj. Plemstvo je dužno pripremiti na svakih 20 dimova po jedna kola spomenutog živeža i na zapovijed »magistra victualium« odvesti ga do gore spomenutih »loca depositionis«. 841 Kad Ferdinand šalje 1539. »Španjolce«, problem se opskrbe vojske postavlja mnogo oštrije nego prije. Velikaši i prelati ne žele primiti vojnike na svoje posjede i tako ih opskrbljivati hranom, i zato vladar zahtijeva od njih da veću količinu hrane do vezu u Križevce. Međutim, u drugoj polovici XVI st. nema više u zemlji tako velikih plaćeničkih vojski, a stalna se vojska, kako ćemo još pokazati, opskrbljuje na drugi način. «s Acta comitialia, III, str. 273, 318. 33» Acta comitialia, II, str. 46. 3+0 Acta comitialia, II, str. 48—49. Odlučeno je da se 260 kola podijeli na polovicu i da 130 kola vozi hranu, a 130 čeka s kruhom i pokrivačima kako bi se hrana u slučaju kiše zaštitila. 341 Acta comitialia, II, str. 142—143. 312
