ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 255

pa treba tek konstatirati da li je ono u XVI st. doista tako snažno, kako smo svi pretpostavljali, da kmeta i vojnika diže protiv vlastelina. Najzad, budući da još uvijek, unatoč novo izdanoj građi, prevladava u historiografiji mišljenje da je Tah svojim tobožnjim nasiljem izazvao otpor u žarištu bune, valja ispitati najprije novu građu, a zatim utvrditi kakav položaj ima Tah ili njegova obitelj u XVI st. u Slavoniji i, što je još važnije, valja pokazati kako su druga vlastela u to vrijeme postupala sa svojim podložnicima. Međutim, jedno je već sada potpuno sigurno: doba tobožnje Tahove »strahovlade« ili dvogodišnje »samovlade« (od 1569—1571) razdoblje je najvećeg mira na susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu! U to se vrijeme nijedan podložnik, dakle ni kmet ni vojnik, ne diže protiv Taha. Naprotiv, neki vojnici koji će kasnije preuzeti kapetanske položaje u Gregorićevoj v6yšci tada štite Tahove interese!

7 Već ta činjenica upozorava historičara da a priori ne sudi o uzrocima bune i da ne postavlja unaprijed stvorenu koncepciju te joj zatim prilagođava i izvornu građu. U tom mu je radu neophodno potrebno poznavanje povijesti hrvatskih zemalja bar u XVI st., jer se u osmom desetljeću ne događa nešto tako izuzetno što se već i prije nije zbivalo. Upravo toj svrsi, tj. upoznavanju političkog, društvenog i gospodarskog života Hrvatske i Slavonije od mohačke bitke do 1573, posvetili smo i ovaj prilog. Zato ćemo obraditi: I. Politički okvir, II. Društvene odnose i III. Gospodarski život u spomenuto vrijeme. I DIO: POLITIČKI OKVIR 1. »Reliquie satis exiguë regnorum Croatie et Sclavonie« Gornjim riječima predstavlja sabor u Zagrebu 1557. g.

8 obje zemlje vladaru, misleći prije svega na to kako su turska osvajanja smanjila opseg Hrvatske i Slavonije na doista bijedne »ostatke ostataka«. Za gospodarski, društveni i politički život Hrvatske i Slavonije od mohačke do sisačke bitke najpresudnija je činjenica da se neprestano teritorijalno smanjuju. To je smanjivanje teritorija praćeno čitavim nizom promjena, od kojih je nova vojnička organizacija samo najjasnije dolazila do izražaja. To se pokazalo već na cetinskom izboru, kad Hrvati fnamjerno biraju upravo Ferdinanda pod uvjetom da ih pomaže s određe~him brojem vojnika.

9 Građanski rat, međutim, koji nastaje između Ferdi7 Kad 16. I 1569. pokušavaju članovi kaptola provesti istragu protiv Taha u Stubici, dočekuju ih Tahovi »servitores«, među kojima su Grgur Gušetič i Nikola Kupinić! Oni se oružjem suprotstavljaju članovima komisije, a u doba bune 1572/73. su kapetani u Gregorićevoj vojsci.' Vidi: J. Adamček, Građa o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu 1563—1574, »Arhivski vjesnik«, VII—VIII, 1964—1965, str. 261. (dalje citiram Adamček Građa). 8 Vidi: F. Sišić, Acta comitialia regni Croatiae, Dalmatiae, Slavoniae, »Hrvatski saborski spisi«, III, MSHSM XXXIX, 1916, str. 4. (dalje citiram Acta comitialia). 9 Acta comitialia, I, str. 54. Ferdinand najprije obećaje da će držati »pro tuitione sui regni Croatie« 1000 konjanika (uz plaću od 3 dukata) i 200 pješaka, i to tako da će 200 pješaka i isto toliko konjanika voditi vrhovni kraljev kapetan ili netko drugi kome on tu čast povjeri; 800 knjanika će podijeliti među hrvatske velikaše i plemiće »secundum honestam et conuenientem vniuseuiusque conditionem«. Drugi uvjet uz koji je Ferdinand izabran također je vezan uz vojnu pomoć. On je dužan držati »condecentem bellatorum numerum in confinibus ducatus Carniole Croatiam versus«. Treće, vladar će dati pregledati i opskrbiti potrebnim stvarima sve utvrde i kaštele po Hrvatskoj. Dakle, sva tri osnovna uvjeta za izbor vezana su uz obranu zemlje. 255