ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 253

ČLANCI I RASPRAVE UDK 949.713 94/99 »OSTACI OSTATAKA« HRVATSKE I SLAVONIJE U XVI ST. (od mohačke bitke do seljačke bune 1573. g.) Nada Klaić Uvod. Ovaj je rad' napisan s posebnom svrhom.

1 Naime, prelistavajući literaturu o Gregorićevoj seljačkoj buni 1573, zapazila sam, naročito u novijim radovima, da je često nepoznavanje prošlosti hrvatskih zemalja u XVI st. sprečavalo autore da ispravno odgovore na mnoga pitanja koja se u vezi s bunom postavljaju. U novijoj se historiografiji osobito osjeća zapostavljanje političkog razvitka Hrvatske i Slavonije, tako da se, na primjer, vladari jedva i spominju i navode, posebno Maksimilijan II, premda upravo njegovo trgovanje susjedgradsko-stubičkim /V posjedom ima presudan utjecaj na izbijanje bune. Historičare isto tako ne zanima javni život u Slavoniji i Hrvatskoj od mohačke bitke do bune 1573, pa se u nekim radovima ide i tako daleko da se Hrvatska poistovjećuje sa Slavonijom i na taj način briše individualnost obiju zemalja. O tome da stara srednjovjekovna Hrvatska teritorijalno više ne postoji, da se njezino ime prebacuje na srednjovjekovnu Slavoniju i da »nova« Hrvatska ima poseban položaj pod Habsburgovcima, nitko ne vodi računa. Jedva se u literaturi i primjećuje da se Slavonija i Hrvatska toliko militariziraju da se u velikom dijelu zemalja stvara vojnički logor — Krajina, koja svojom vojničkom organizacijom bitno utječe na preostala vlastelinstva. Pa i susjedgradsko-stubičko vlastelinstvo već je 30-ih godina XVI st. organizirano kao krajiš

ka utvrda, a isto je tako i u Tahovo vrijeme. Dosadašnja historiografija, nadalje, nije dovoljno vodila računa ö strukturi društva u XVI st., tako da joj ostaje potpuno nepoznata uloga različitih slojeva među podložnicima i povlaštenima. Gledajući na podložnike kao na »potlačenu i obespravljenu masu«,

2 autori, dakako, nisu mogli otkriti težnje i ideje pobunjenika. Jer kmet 1 U ovom se prilogu ne osvrćem na literaturu bilo o XVI st. ili o seljačkoj buni prije svega zato što sam to učinila na drugom mjestu (vidi Neki novi pogledi na uzroke hrvatsko-slovenske seljačke bune 1572—1573, ZC XXVII, 1973, str. 219—303. Osim toga, moram posebno istaći da je ovaj prilog sadržajno sažet i kratak, ali vjerujem da će i u ovom obliku poslužiti za razjašnjavanje političkih prilika u Hrvatskoj i Slavoniji do seljačke bune 1573. Svjesna sam da bi se gotovo o svakom od ovih poglavlja — pogotovo o onima o javnim teretima — mogle napisati samostalne radnje, no one bi na ovom mjestu doista bile suvišne. 1 Vidi: J. Adamček, Seljačke bune 1573, Zagreb 1968, str. ill. 253