ARHIVSKI VJESNIK 16. (ZAGREB, 1973.)

Strana - 179

cij) i crkvu sv. Ante. Nakon rata samostan se nešto popravio ali tek u XVIII st. došlo je do velikih građevinskih pothvata. Tada se, od 1707. do 1747. g., gradi nova, velika crkva, a samostan je proširen i izgrađen je lijepi klaustar. Za gvardijanstva Andrije Kaćića Miošića (1753) sagrađeno je novo krilo prema moru. God. 1875. nadodana je samostanu zgrada za filozofiju, a nešto prije (1864) podignut je zvonik u neoromaničkom stilu. U vrijeme teškog potresa 1962. g. stradao je i zaostroški samostan.

13 Uz državnu pripomoć obnovljen je klaustar i stari dio samostana. Zaostroški je samostan kroz dugu svoju prošlost odigrao uz vjersku i kulturno-nacionalnu ulogu u Makarskom primorju, a i u Neretvanskoj i Vrgorskoj krajini. Ekonomski bogat, samostan je omogućavao miran život svojim članovima, što je privlačilo mladiće iz naroda, koji su ga pomlađivali. Oni su u njemu stjecali osnovna znanja i studirali filozofiju. U XVIII st. u Zaostrogu se otvara filozofija (1726), na kojoj je 1730. g. predavao i sam Kačić. Tu je ujedno bio i novicijat. Za austrijske vladavine neko je vrijeme (1839—1853) bila u Zaostrogu niža gimnazija, a kasnije viši razredi gimnazije i dio bogoslovije. Od 1911. do 1927. g. u samostanu je bila smještena filozofija. Zbog provincijalnih škola u Zaostrogu su uvijek živjeli istaknuti redovnici. Oni su svojim ugledom i snalazijivošću branili okolni narod protiv bilo kojeg neprijatelja. U njemu su živjeli neki od franjevaca prosvjetitelja, od kojih je najpoznatiji »starac Milovan«. Njegov su pjesničko-prosvjetiteljski rad nastavili drugi franjevci.

14 Od mnogih kulturnih radnika što su djelovali u toj osami spomenuli bismo osebujnoga Luku Vladimirovića (umr. 1788), pisca brojnih djelca kojima je veličao svoju porodicu.

15 Tu je živio i Mijo Dragičević (umr. 1790), pisac članka o ekonomskom uzdizanju tadanje Dalmacije.

18 Njihov je rad nastavio rodoljubni pjesnik Ivan Despot (umr. 1886). Uzorno vinarstvo u XIX st. vodio je Mate Šimić (umr. 1926) i bio nagrađen od Zagrebačkog zbora. On je s drugim franjevcima širio među narodom zadrugarstvo. U samostanu je predavao marljivi istraživač starina Karlo Eterović (umr. 1935), a neko vrijeme i Stanko Petrov.

17 Zaostroški je samostan, zbog svoje uloge u prošlosti i kulturnih vrijednosti što ih posjeduje, pod državnom zaštitom.

18 Stoga se i pristupilo uređivanju samostanskog arhiva, koji je također pod posebnom zaštitom Regionalnog zavoda u Splitu.

19 Materijal je arhiva važan za povijest ne samo samostana nego i za proučavanje političkoga, kulturnog i ekonomskog razvoja, kako Zaostroga, 13 N. Bezić, Makarsko primorje i potres, »Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske«, Zagreb 1962, 3, str. 67—73. 14 G. Bujaš, Kačićevi imitatori u Makarskom primorju do polovine 19. stoljeća, »Građa za povijest književnosti hrvatske«, knj. 30, JAZU, Zagreb 1971. 15 S. Urlić, Sto je napisao Luka Vladimirović, »Nastavni vjesnik«, Zagreb, 20/1911—12, 7, str. 562—566. O tome: G. Bujaš, Kačićevi imitatori, n. dj., str. 84. i d. 16 Saggio sopra la moltiplicazione della specie bovina neila Provincia di Dalmazia del Molto rev. padre Michèle Draghichievich di Vergoraz, esprovinciale Minor osservante della Provincia del Santiss. Redentore e socio onorario della Pubblica Società Economica di Spalato, Nuovo giornale d'

Italia, 29. V 1790, 35—38. O njegovu životu vidi: A. Crnica, Naša Gospa od zdravlja, Šibenik 1939, str. 420—421. 17 Mnp. O. Dru Fra Stanku Petrovu 1887—1963, In memoriam, Sinj, 1963. 18 Spis Konzervatorskog zavoda u Splitu br. 656/53 od 9. VII 1953. g. 19 Spis Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture br. 24/108-69 od 15. V 1961. 179