ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 332

Na prvoj godini bilo je upisano 19 slušača, i to iz raznih republika, te iz različitih znanstvenih, kulturnih i prosvjetnih ustanova: Albanološki institut — Priština (1), Povijesni institut JAZU u Zadru (1), Arhiv Hrvatske — Zagreb (2), Historijski arhiv — Split (1), Historijski arhiv — Pazin (1), Konzervatorski zavod — Split (1), Povijesni muzej Hrvatske — Zagreb (1), Povijesni muzej — Mostar (1), Povijesni muzej — Trebinje (1), Pedagoška akademija — Mostar (1), Pedagoška akademija — Zadar (1), Gimnazija — Split (1), Gimnazija — Imotski (1), Gimnazija — Zadar (1), Filozofski fakultet —• Zadar (2), Nadbiskupski ordinarijat — Zadar (1). Očekivati je da će ovaj postdiplomski studij ne samo osposobiti stručne arhiviste, muzeologe i bibliotekare, nego pomoći i unapređenju pomoćnih povijesnih znanosti koje su temelj svakom povijesnom istraživačkom radu. Radi uvida u sam rad postdiplomskog studija pomoćnih povijesnih znanosti donosimo pregled programa pojedinih disciplina kako se predaju na tom studiju: Latinska paleografija Uvod u izučavanje paleografije. Pismo kao grafički izraz govora; govor i pismo; nealfabetska i alfabetska pisma. Definicija paleografske znanosti i njen povijesni razvoj s posebnim ostvrtom na razvoj kod Hrvata i ostalih naroda Jugoslavije. Materijal na kojem i s kojim se pisalo kroz stoljeća od prve pojave pisma. Periodizacija i klasifikacija: a) latinsko pismo rimske epohe do propasti zapadnog rimskog carstva (kapitala, kurzivna majuskula, kurzivna minuskula, unci jala, poluuncijala; značajni spomenici toga pisma, u našoj zemlji); b) latinsko pismo ranog srednjeg vijeka do XII stoljeća (partikularizam latinskog pisma; beneventana, vizigotika, merovingika, irska i anglosaska srednjevjekovna pisma Scripturae insulares; kurijala starija i mlađa, karolinška minuskula); c) latinsko pismo kasnijeg srednjeg vijeka (jedinstvo latinskog pisma u karolinogotici; gotička minuskula; humanistika; scriptura bullatica). Kratice, njihov razvoj, sistem i važnost za dataciju spomenika. Brojke — latinske i arapske. Glagoljska i ćirilska paleografija Potreba studija glagoljske i ćirilske paleografije za povijest hrvatskog i ostalih naroda Jugoslavije. Postanak i razvoj slavenskog pisma (obla i uglata glagoljica, ćirilica, kurzivna glagoljica, bosančica). Kratice i sigle. Sistem brojanja. Epigrafika Uvod u epigrafiku i njen razvoj. Značenje epigrafike u povijesnoj znanosti s posebnim osvrtom na epigrafiku kod nas. Opća i nacionalna diplomatika Uvod i značenje diplomatike (predmet, opseg, historijat), nomenklatura opće diplomatike. Razvoj diplomatike u Hrvatskoj i kod ostalih naroda Jugoslavije. Tvorci dokumenata i njihova geneza; kancelarija. Karakteristike dokumenata: a) vanjske, b) unutarnje. Formulari, njihov nastanak i funkcija kroz stoljeća. Struktura dokumenata; jezik i stil dokumenata. Tradicija dokumenata s posebnim osvrtom na falsificiranje dokumenata kroz povijest. O povijesnoj i diplomatskoj kritici. Metodologija prijepisa dokumenta. Diplomatika kod Hrvata i ostalih naroda Jugoslavije. 332