ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 328

Primjenom najnovijih metoda iz oblasti informiranja i dokumentacije bave se I. Heyman i P. Wick u članku Einige Probleme bei der Erarbeitung eines geschitswisenschaftlichen Thesaurus (4). Tesaur je neka vrsta banke podataka koja sadrži tematska područja i njima odgovarajuće ključne riječi poredane abecednim redom. Tesaur je pogodan i pri elektronskoj obradi podataka. U članku se raspravlja o primjeni tesaura u povijesti i njoj susjednim disciplinama, arhivistici i bibliotekarstvu. Ii Rössler raspravlja u članku Die Dokumentationsbereiche Archiv, Bibliothek und Museum (4) o pitanjima nadležnosti ovih ustanova nad arhivskom građom i zbirkama koje posjeduju. Nekoliko članaka je posvećeno K. Liebknechtu, 25-godišnjici Njemačkog centralnog arhiva, javnom radu arhivskih ustanova, a desetak članaka tretira probleme obrazovanja arhivskih kadrova, što je najbolji znak kolika se pažnja tome posvećuje u DDR. Od članaka koji su posvećeni arhivskoj tehnici spominjemo: Hinweise zur Restaurierung und Konservierung von Archivgut (1/71) H. Kocha i Zur Unterbringung und Lagerung von Karten in Staatsarchiven der DDR (5) H. Cordshagena. U ovom članku pisac opisuje sve načine čuvanja karata te ormare i police koji se u tu svrhu izrađuju u DDR. Interesantan je i članak Zur Optimierung von Verwaltungsräumen in Archivgebäuden G. Endersa i W. Knoblocha. U članku se najprije govori o suradnji arhivista i projektanata u izradi projekata za arhivske zgrade kako bi se postigla optimalna raščlanjenost prostora. Svaki arhiv mora imati prostor za primanje arhivske građe na obradu, koji ima poseban ulaz, za razliku od glavnog ulaza za službenike i stranke. Prostorije za obradu građe, soba za naučnoinformativna sredstva, čitaonica i izložbena dvorana moraju biti smještene odvojeno od knjigovežnice, restauratorske radionice,, foto-službe i biblioteke. Pisci predlažu kako smjestiti ove prostorije da bi komuniciranje službenika i stranaka kao i ostala buka što manje ometali rad svih službi. Različiti izvještaji obrađuju probleme djelovanja pojedinih arhiva, odnosno njihovih službi, u konzultacijama se odgovara na pitanja arhivskih radnika s područja stručnog rada, a na koncu je prikaz stručnih knjiga i arhivističkih domaćih i stranih časopisa. V. Omašić ANDJELIC PAVAO: SREDNJEVJEKOVNI PECATI IZ BOSNE I HERCEGOVINE. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Djela. Knjiga XXXVIII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 23, Sarajevo 1970. 126 strana + + XXXII table. U knjizi pod gornjim naslovom prof. Pavao Andjelić je po prvi put temeljito i svestrano obradio sva pitanja bosansko-hercegovačke sfragistike. O pečatima Bosne i Hercegovine pisano je i do sada, ali vrlo fragmentarno. Pa i nekoliko većih radova o ovoj temi, kao što su radnje L. Thalloczya, Alekse Ivica i Gr. čremošnika nose takvo obilježje, tako, da do sada nismo imali zaokružene cjeline sa ovog područja. Takvu cjelinu dao nam je evo prof. Pavao Andjelić prikupivši sve do sada poznate podatke o bosansko-hercegovačkim pečatima koje je temeljito proučio i prezentirao u svojoj knjizi. U prvom — posebnom dijelu knjige (str. 9—82) autor je najprije obradio sve do sada poznate pečate bosanskih vladara od Matije Ninoslava do Stjepana Tomaševića (1235. —1463.). Zatim su opisani pečati bosanskih velikaških rodova: Radinovića, Pavlovića i Vojsalić-Hrvatinića (o. 1370.—1450.). Slijede pečati humskih knezova (Miroslava i Andrije, 1171. —1250.) i humskih velikaša (Nikolića, Sankovića i Vlatkovića 1378. —• 1493.). Na kraju su opisani 328