ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 324

— Prigodom objavljivanja znanstvenih i publicističkih radova na temelju neobjavljene arhivske građe »treba Saveznom arhivu dati pismenu izjavu da će pri korištenju dobivenih spoznaja biti poštivana zaštićena autorska i osobna prava«

10

. U slučaju da netko pri korištenju građe treba suradnju pomoćnika izvan arhiva, mora dobiti posebno odobrenje za to, au zahtjevu mora navesti imena pomoćnika. Oni se moraju pokoravati svim odredbama arhiva o korištenju građe, a za možebitne pogreške odgovaraju njihovi naredbodavci. Odobrenje korištenja arhivske građe može se uskratiti iz razloga državne sigurnosti. Isto tako ako se posumnja u pravu svrhu korištenja, npr. da korisnik zbog nepoznavanja jezika dokumenata ili zbog nesposobnosti za znanstveni rad i si. ne će moći građu koristiti u navedenu svrhu. Korištenje građe uskraćuje se ako je molitelj ozbiljno sumnjiv glede poštivanja tajnosti građe ili konačno ako je neka građa rezervatnog karaktera te zato nije pristupačna javnosti. Ova uskrata može biti trajna ili privremena za neku određenu arhivsku građu. Snagom samog zakona privremeno je izuzeta od korištenja arhivska građa potrebna za službene svrhe i u slučaju da bi korištenjem bila ugrožena sređenost i čuvanje same građe. Kad se korištenje građe privremeno uskrati, molitelju će se razjasniti zašto mu se građa ne može dati na korištenje te će mu se ujedno označiti i rok u kojem će traženu građu moći koristiti. — Komentator napominje da je protiv uskrate odobrenja za korištenje građe moguć priziv na predsjednika SA ili na nadzornu službu ministarstva unutrašnjih poslova ili konačno na upravne sudove

11

. Odobrenje može biti uvjetovano, osobito u vezi s objavljivanjem novije građe, npr. da se ne objavljuju spisi u cijelosti (za to je potrebno tražiti posebno odobrenje)

B ili da se imena i prezimena označe samo inicijalima ili da se neki spisi uopće ne spominju i si. Stoga se zahtijeva kontrola teksta prije objavljivanja korištenog materijala te je korisnik dužan prije objavljivanja dati na pregled dijelove svojih radova koji se temelje na obradi arhivalija. Objavljivanje povjerljivih spisa bez ograda može biti sudski kažnjivo

12

. Odobrenje za rad može biti opozvano ako se korisnik ne drži propisa te postane očito da će se služiti rezultatima u drugu svrhu nego što je navedena u molbi ili ako se naknadno ustanove uvjeti povodom kojih korisnik ne bi bio dobio odobrenje. Službeni spisi postaju načelno pristupačni javnosti 30 godina iza njihova postanka. Međutim ima iznimaka. Još prije isteka roka od 30 godina službene spise mogu koristiti organi vlasti kod kojih su nastali te njihovi pravni i funkcijski nasljednici. S njihovim dopuštenjem mogu se službenim spisima poslužiti i druge oblasti kao i zainteresirani istraživači za znanstvene, publicističke i privatne svrhe. — Službeni spisi koji se tiču fizičkih osoba načelno se također koriste nakon isteklih 30 godina poslije njihove smrti. No iznimke su i tu moguće u javnom interesu, npr. za davanje izvještaja iz kaznenih registara, za utvrđivanje radničkih plaća, mirovine i si. uz ograničenje na one spise koji su bitni za tu svrhu, a uz suglasnost osobe o kojoj se radi ili njezina pravnog nasljednika mogu se njima služiti i druge oblasti kao i druge osobe u znanstvene i publicističke svrhe. Uredba se posebno osvrće na arhivski materijal nastao prije 23. V 1945. Iako nije prošao zatvoreni rok za korištenje ove građe, sav dokumentarni materijal koji se ne odnosi na pojedine fizičke osobe može se odmah koristiti za istraživanja. Ukoliko se pak odnosi na fizičke osobe vrijede opći propisi. Jedino nije potrebno tražiti posebno odobrenje za njihovo objavljivanje ako se pri korištenju za znanstvene svrhe ne dira u privatni život pojedinaca ili ako se " § 3, 2. 11 Der Archivar, st. 67. 1! Ondje, na nav, mj. 324