ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 305

nost današnjeg društva zahtijeva sve više i više odluka. Zato se danas ubrzano razvija teorija odlučivanja (njem. Entscheidungstheorie). Osim toga, danas je mnogo više ljudi nego što je to bilo prije u poziciji da odlučuje i to ne intuicijom — kao privilegirane klase u prijašnja vremena — nego na osnovu optimalnih podataka. Povećala su se i prava pojedinaca. Slijede dalja teoretska razmatranja o tom problemu, koji bi se ukratko mogao formulirati ovako: u najkraćem mogućem vremenu treba pregledno servirati sve optimalne podatke čovjeku koji odlučuje. Willem Scharloo opisuje sistem poluautomatske dokumentacije. Dokumenti, kojih ima mnogo i čiji sadržaj treba na zahtjev u trenutku selektivno prikazati korisniku informacijskog sistema, snimaju se na 16 mm film. U konkretnom slučaju su to patentni spisi, a iz literature je poznato da u zapadnoevropskim državama uprave za patente odgovaraju svakog dana na hiljade upita tipa »da li je ovaj tehnički princip već negdje patentiran?« i »koji postojeći patenti su srodni mom izumu?«. Na prvi snimak dolazi referat o dotičnom patentnom spisu (= njegov rezime) i tvz. analitički formular, tj. svi bibliografski podaci i poznati patenti u vezi s dotičnim patentnim spisom. Na donjem rubu prve stranice snimi se posebni pravokutnik, na koji reagira elektronski aparat pri traženju, tj. zaustavlja i izbacuje ili projicira dotične snimke ako se šifra u tom pravokutniku poklopi sa šifrom u danoj instrukciji za traženje, koja se programira u taj elektronski stroj. Mikrofilmovi se onda razrezu i svaki patentni spis se tako na mikrofilmu montira u aperturnu karticu (karticu standardnog oblika i formata, koja služi kao nosilac informacije u elektronskoj obradi podataka, a ima i »prozorčić« za smještaj integralnog teksta traženog dokumenta na mikrofilmu; ostali dio kartice može biti bušen, magnetiziran ili pokriven normalnim tekstom bibliografskog opisa dokumenta u »prozorčiću«, što sve služi kao znak za pronalaženje određene kartice). Bibliografski i drugi podaci o patentu kodiraju se — tj. prenose se iz uobičajene abecede u šifru koja se sastoji od razmještaja rupica — i buše se na papirni dio kartice. Svaki patentni spis ima već otprije broj, a sadržaj mu je prikazan s 10—15 ključnih riječi (natuknica). Za svaku ključnu riječ koja se pojavljuje u cijelom informacijskom sistemu izradi se jedna ručno bušena kartica i na njoj se označi broj dokumenta u kojem je ona zastupana. Željeni dokument moguće je, prema tome, pronaći na dva načina (ako se kao program za traženje uzmu ključne riječi njegova sadržaja): ili ručnim izdvajanjem svih bušenih kartica na kojima su dotične ključne riječi, zapisivanjem broja dokumenta koji je na njima označen, i pronalaženjem dokumenta pod tim brojem u kolutima mikrofilmova (naravno, negativ snimljenog filma kopiran je, prije nego što je razrezan za smještaj u aperturne kartice). Ako se do dokumenta želi doći pomoću poznatih bibliografskih podataka, programiraju se oni u mašinu za automatsko razvrstavanje strojno bušenih ili magnetiziranih kartica — sortirku —• i postojeća zaliha strojno bušenih aperturnih kartica pusti se kroz istu sortirku, koja će u posebne pregratke izdvojiti sve one kartice kod kojih razmještaj rupica odgovara programu potrage. No ako je potrebno, mogu se te iste kartice postaviti u običnu kartoteku sa standardnim rubrikama (autor, broj patenta, datum rješenja o patentnoj zaštiti, itd.). Prednost ovog sistema je u tome što se kasnije može preurediti u potpuno automatski. (Napomena: Danas je moguće već pri samom snimanju dokumenata na kolutove mikrofilma snimiti pred svakim dokumentom određenu kombinaciju crnih i bijelih polja, u kojoj je posebnim razmještajem tih polja prikazan sadržaj dokumenata koji slijedi. Elektronska sprava kroz koju takav mikrofilm prolazi velikom brzinom odmah »čita« tu crno-bijelu mrežu i utvrđuje ima li u njoj šifra za tražene natuknice ili elemente sadržaja dokumenta; ako ima, film se zaustavlja). Slijedi nekoliko kratkih opisa kako je u većim tvornicama ili tehničkim institutima riješen problem da svatko može brzo naći potrebnu mu infor20 Arhivski vjesnik 305