ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 298

i odlagati posebno. Pregled struka na koje je ta bibliografija podijeljena (uzeto je najnovije stanje iz br. 4 za 1971): 1. Izvori informacije (npr. popisi novina, tehničke literature itd. u određenoj zemlji; obavijesti o mogućnostima korištenja stručnim knjižnicama, i si.). 2. Opća pitanja dokumentacije (npr. kako organizirati stručnu knjižnicu, kako saznati koje su informacije potrebne istraživačima

... ). 3. Organizacija dokumentacije, analiza i planiranje dokumentacijsko-informativnih sistema (npr. naučno-tehničke knjižnice u Indiji, centri za elektronsku obradu podataka u USA

... popisi i opisi takvih ustanova; plan kako organizirati sistem informiranja u nekom velikom poduzeću, itd.). 4. Ustanove (npr. opis knjižnice koja je specijalizirana za posuđivanje »svega onoga što nije knjiga«) (zvuči paradoksalno, ali moderno društvo ne može ostati na predodžbi klasične knjige od prije pola milenija): gramofonskih ploča, magnetofonskih vrpci, mikrofilmova 5. Dokumentacija u pojedinim naučnim oblastima, npr. u biologiji, pomorstvu i dr., s konkretnim prikazima pojedinih sistema, kao što je evidencija industrijskih normi i standarda u Njemačkom uredu za norme. 6. Upravna i personalna pitanja, npr. kolika je cijena jedne informacije što je korisnik dobiva iz dokumentacioho-informativnog centra? Prema jednoj starijoj anketi oko 350 din, ah to je sasvim orijentacijska cifra i ona mnogo ovisi o tipu ustanove koja je daje. 7. Obrazovanje dokumentalističkih kadrova, npr. lista 159 ustanova na svijetu koje ostvaruju nastavni program iz dokumentalistike i tako pripremaju buduće stručnjake za rad u raznim dokumentacijsko-informacijskim ustanovama. 8. Pravna pitanja koja zadiru u dokumentalistiku. Kao ilustracija: da li postoji autorsko pravo i nad programima za rad elektronskih računala? 9. Norme u dokumentalistici, npr. popis standardnih kratica za naslove najpoznatijih svjetskih časopisa. 10. Terminologija, jezična problematika, prijevod. Tipičan primjer: opisuje se dvojezični ili višejezični rječnik, termina iz elektronske obrade podataka. Registriran je i poznati Elsevierov rječnik arhivske terminologije. 11. Teorija i tehnika klasifikacije i indeksiranja (njemački originalni izraz je Ordnungslehre, Ordnungstechnik). Tu se prikazuju članci i rasprave u kojima se za konkretne slučajeve rješava pitanje: da li upotrijebiti decimalnu ili facetnu klasifikaciju, natuknice iz svakodnevnog jezika, ili neki drugi sistem za sređivanje podataka; da li ostati kod ručne tehnike ili uvesti elektronsku obradu podataka? 12. Klasifikacijski sistemi i tezaurusi (katalozi natuknica ili ključnih pojmova za neku naučnu oblast, npr. nazivi svih vrsta pisarskog materijala i pisama u paleografiji); informira se, na primjer, da je sastavljen popis svih natuknica koje se upotrebljavaju u tehnici rada u vakuumu. 13. Bibliotekarska tehnika, npr. kako sabrati i postaviti kompletnu zbirku posebnih otisaka o temama koje zanimaju vlasnika knjižnice? 14. Tehnika dokumentacije, npr. kako provjeriti efikasnost indeksa uz v neko djelo. Pokusnim istraživačima treba dati da pregledaju indeks i 298