ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 266

prešutjela. Sve je to ona zacijelo uradila zato jer nije mogla naći nekoga tko je dosada u literaturi to »bolje« uradio od J. Lučića, da bi mogla uspoređivati. Ako je N. Kl. pročitala da je J. L. donio barem jedan nov podatak, da je barem jedna jedina riječ u njegovim radovima točna, a to nije istakla, znači da nije naučno objektivna. Na takvu jednostranost i neobjektivnost treba odgovoriti.

2 Ići ću redom izlaganja N. Kl. Prisiljen sam opširno donositi tekstove da se ne bi prigovaralo da se nešto ispušta ili netočno tumači! II. Tekst Rollera (Roller, 108): »Taj ugovor smo označili kmetskim ugovorom jer se polovnici obavezuju, da će stanovati u danoj im kući i da će biti »ljudi« vlasnika zemlje, a za to stanovanje će mu davati poklone u naturi i službu, koja se u tom slučaju sastoji od neograničenog dovoženja vlasnika, morem i kopnom na posjed. Dubrovački kmeti se razlikuju od polovnika najviše po toj obavezi radne rente koja nije bila ograničena u opisanom razdoblju. Ako takvu službu smatramo kao oznaku kmetstva, treba ustanoviti, da li je bilo nje i s njom kmetstva prije polovice XIV stoljeća«. Tekst J. L. u AV, IV—V, str. 216—217: »Roller zaključuje da je to kmetski ugovor jer: polovnici se obavezuju da će stanovati u kući koju im je dao zemljo vlasnik; bit će njegovi »ljudi«, davat će poklone i službu, konkretno voziti ga. To bi prema Rolleru, dakle, bila značajka dubrovačkog kmetstva

... U definiciji koju je Roller donio ispunjen je samo jedan uvjet kmetskog ugovora: zemljovlasnik daje kuću na svom imanju u kojoj će stanovati seljaci. U krajnjoj liniji i taj uvjet ne bi morao biti značajan, jer su se kuće običavale davati polovnicima. Izjave seljaka da će biti »ljudi« zemljovlasnika — to bi, prema Rolleru, bio nov moment i dokaz kmetskog odnosa — nisu uopće ni važne, ni bitne za kmetski odnos u Dubrovniku. * Da ne opterećujem tekst bilješkama upotrijebit ću ove kratice u tekstu: SCD = Smičiklas, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Sclavoniae, — Spisi I = M. Z j a č i ć, Spisi zadarskih bilježnika Henrika i Creste Tarallo 1279—1308, I. Zadar, 1959. — Spisi 11= Zjačić-Stipišić, Spisi zadarskih bilježnika Ivana Qualis, Nikole pok. Ivana, Ivana Gerardo iz Padove 1296—1337, II. Zadar 1969, — AV, IV—V — 3. Lučić, Dokumenti o počecima kmetstva u Dubrovniku, Arhivski vjesnik IV—V 213—223, — ZC = J. Lučić, Agrarno-proizvođni odnosi u okolici Dubrovnika, Zgodövinski časopis XXII, 1—2, str. 61—95, — AV, IX = J. Lučić, Prinosi građi srednjovjekovnog latiniteta, Arhivski vjesnik IX, 285—297, — Anali = J. Lučić, Grane privrede u dubrovačkoj Astareji, Anali Historijskog instituta JAZU X—XI, Dubrovnik, str. 135—164, — Prošlost Astareje = J. Lučić, Prošlost dubrovačke Astareje, Dubrovnik, 1970, — Sipan = J. Lučić, Prošlost elafitskog otoka Sipana do 1300, Starohrvatska prosvjeta III serija, sv. 10, — Ivellio = Antonio degl' I v e 11 i o, Saggio d'uno studio storico-critico sulla colonia e sui contradinaggio di Ragusa, Dubrovnik, 1873, — Roller = D. Roller, Agrarno-proizvodni odnosi na području dubrovačke republike od XIII do XVI stoljeća, Zagreb, 1955, — ZC XIV = B. Grafenauer, Zgodnjefevdalna družbena struktura jugoslovanskih narodov in njen postanek, Zgodovinski časopis XIV, — Krizman = B. Krizman, Memoire Bara Bettere austrijskom generalu T. Milutinoviću o Dubrovačkoj Republici iz 1815, Anali JAZU I, Hist, instituta u Dubrovniku, — Antoljak = S. Antoljak, Zadarski katastik 15. stoljeća, Starine JAZU 42, — Beuc = 1. Beuc, Statut zadarske komune iz 1305 godine, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci II, 1954, — Grujić = M. G r u j i ć, Konavli pod raznim gospodarima, Spomenik SANU LXVI (52), 1926. — Grgić = I. G r g i ć, Dr. I. Bene, Statut zadarske komune iz g. 1305, ZR V, 1956, br. 4, 296—198; — Manančikova = N. P. Manančikova, Istoričeskie istočniki o zemle-vladenii v Dubrovnike vo vtoroj polovine XIII

—XIV v. Slavjanobalkanskije issledovanija, Moskva, 1972. — Bar ada = M. B a r a d a, Starohrvatske seoske zajednice, Zagreb, 1957. 266