ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 185

i J. Schultze.

109 Ruska Pravila

... opominju nas da ne kažemo jednostavno »kopija«, nego da stalno imamo na umu koliko raznih vrsta kopija postoji, pa da ispitamo o kojoj se zapravo radi: ovjerenoj, neovjerenoj, kopiji neovjerene ili ovjerene kopije, itd. i da što točniju specifikaciju stavimo u legendu.

110 U naučnim izdanjima treba komentirati i sve postojeće kopije dokumenta, osobito ako su bile upotrijebljene pri utvrđivanju pravilnog teksta. Naravno, nećemo spominjati kopije bez samostalne vrijednosti. 91. BILJEŠKA O VANJSKIM OSOBITOSTIMA DOKUMENTA. Njeni glavni elementi su: materijal na kojem je dokument napisan, format i broj listova i stanje očuvanosti dokumenta, a navode se u naučnim izdanjima uglavnom samo za neslužbene dokumente ili ako (te osobitosti) odstupaju od uobičajene norme (npr. sonet na svili). 92. BILJEŠKA O PRIJAŠNJIM OBJAVAMA DOKUMENTA. Obično se navodi samo prva publikacija dotičnog spisa i one kasnije objave koje sadrže varijante u njegovu tekstu. U naučno-popularnim izdanjima i hrestomatijama obično se spominje samo prva ili najpoznatija objava. Ako se u izdanjima za širu publiku ne navode prijašnje publikacije, kaže se: »Objavljuje se prvi put« ili si. u legendi onih dokumenata, kod kojih je to slučaj. 93. MJESTO LEGENDE. Od općenitog pravila da se legenda donosi iza teksta objavljenog spisa može se odstupiti i štampati je iza zaglavlja ako je tako zgodnije. Ako se uz originalne tekstove na stranom jeziku objavljuju i njihovi moderni prijevodi, dolazi legenda iza originalnog teksta. 94. LEGENDA ZA SPECIFIČNE VRSTE ARHIVALIJA. Razumije se samo po sebi da navedena opća shema za legendu neće biti dovoljna ako objavljujemo neke rjeđe ili specifične vrste arhivalija. Npr. u legendi za geografske karte morat ćemo navesti i kakvo je mjerilo originala, pa ako ono danas nije uobičajeno, preračunati ga u danas uobičaieni način prezentacije kartografskog mjerila. Zatim će biti važno je li karta u bojama, i ako jest, onda koje su boje. Iz legende za originalnu staru geografsku kartu ne smije izostati podatak o formatu. Naučnoinformativni aparat 95. SVRHA NAUČNOINFORMATIVNOG APARATA U IZDANJU ARHIVSKE GRAĐE. Naučnoinformativni aparat mora čitaocu svestrano olakšati upotrebu izdanja arhivske građe i stvoriti mu bazu za eventualna kasnija samostalna istraživanja na osnovu originalnih spisa. Prema tome, osim sveobuhvatnog komentara objavljenih dokumenata on mora sadržavati i podatke o poznatim, ali neobjavljenim spisima o istoj temi. 96. DIJELOVI NAUČNOINFORMATIVNOG APARATA su: — predgovor — bilieške (napomene, primjedbe, komentar) — indeksi (stvari, osoba i geografskih pojmova) 109 o. c, str. 6. »° Pravila .. točka 156. 185