ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)

Strana - 171

meritaru treba opširnije izložiti kako je otkrivena šifra i kako je primijenjena na šifrirani tekst. Pregled uobičajenih načina izdavanja arhivske građe — a kriterij za određivanje tog načina zasniva se često na izboru diplomatičke transUteracije ili interpretativne transkripcije — u pojedinim zemljama nalazi se u »Arhivistu« 1964, r. 1—2, str. 88—91, prema referatu A. Matille Tascöna. 51. TRANSKRIPCIJA I TRANSLITERACIJA BROJEVA. Ako su brojevi u tekstu napisani slovima ili rimskim ciframa, štampaju se — ako nema nekih posebnih razloga protiv (npr. jer ako tvore kronogram, ako su ispisani riječima unutar stiha, itd.) — arapskim znamenkama. Ispuštene znamenke u oznaci godine dodaju se, npr. 48 = [16]48. U datumima tipa »8bris« i si. ime mjeseca transkribira se slovima: »Octobris«. U napomeni treba reći kojim su sistemom brojevi zapisani u originalu. V. poglavlje 61. 52. KRATICE UMJESTO STANDARDNIH FORMULA U TEKSTU. Ako se u originalnom tekstu neprekidno ponavljaju standardne fraze i formule, može se umjesto njih dati kratica, npr. tzv. velika careva titula »Archidux Austriae, Hungariae, Croatiae Rex « može se označiti s »tit.«. Dobro je bar na jednom mjestu u izdanju navesti kako glasi puni (neskraćeni) oblik tih titula, formula i fraza. Naravno, ako se u istom izdanju pojavljuju kratka, srednja i velika titula, treba za svaku od njih staviti posebnu kraticu. 53. REPRODUCIRANJE ILI RAZRJEŠAVANJE KRATICA. Jedino općenito poznate ili vrlo često upotrebljavane kratice mogu u izdanju ostati nerazrješene, npr. »gosp.« = »gospodin«, L. S. — »locus sigili«, i si. Ako se u izdanju upotrijebe kakve druge, manje poznate kratice, treba donijeti njihovo posebno tumačenje. Vidi naše poglavlje 108. Ako čitalac ne može — jer je kontekst apsolutno jasan — nimalo sumnjati u ispravnost razrješenja kratice, nije potrebno donositi razriješeni dio u uglatim zagradama. Inače se sve druge kratice razrješuju, a ona slova koja potječu od redaktora izdanja stavljaju se u uglate zagrade. Npr., u niemačkim tekstovima koii se odnose na seljačku bunu 1573: Fr. Dr. = F[ü]r[stliche] D[u]r[chlaucht]. 54. REPRODUCIRANJE INICIJALA I DRUGIH UKRAŠENIH SLOVA. Inicijali ili druga slova koja su posebno umjetnički ukrašena štampaju se polumasno. Razumije se da je najbolje, ako postoji tehnička mogućnost, objaviti i faksimil takvih inicijala ili redaka pisanih svečanim pismom. 55. PODJELA TEKSTA NA ODLOMKE. Najprije ćemo proučiti da li postojeća podjela teksta na odlomke ima neko relevantno značenje, pa ako ustanovimo da ima, zadržat ćemo je u izdanju. Ako tekst nije podijeljen na odlomke, nego je pisan in continuo, podijelit ćemo ga radi preglednosti na odlomke koji najbolje pristaju strukturi smisla. Posebno ćemo obrazložiti — ako imamo za to prihvatljivih argumenata — svaku našu promjenu postojeće ili piščeve podjele na odlomke. 171