ARHIVSKI VJESNIK 15. (ZAGREB, 1972.)
Strana - 146
11) sastaviti historijski uvod u zbornik (uvod se piše i za mikrofilmski zbornik, ali je kraći) 12) u indeksima treba uzeti u obzir i brojeve stranica i navode iz dužeg kritičko-naučnog aparata 13) općenito pratiti tekst dok se štampa. Isti autor na str. 88 o. c. nabraja i nedostatke mikrofilmske objave: 1) mikrofilmska izdanja su manja i u krajnjoj konzekvenciji skuplja za kupca (dakle tvrdnja protivna onoj maločas, v. bilj. 35) 2) mnogi čitaoci još uvijek se osjećaju nelagodno kad treba upotrijebiti mikrofilm 3) potreban je mikročitač ili projektor 4) u nekim arhivima nema opreme ni tehnološkog znanja za proiz 4vodnju dobrih mikrofilmova. Zato izdavač spisa na mikrofilmu ne smije propustiti da u uvodu ukaže na specifičnosti pri upotrebi mikrofilmskog zbornika. Na kraju samo pogled u PRAVCU TEHNIČKOG NAPRETKA u izdavanju mikrofilmskih edicija. Već sada je počela komercijalizacija izdanja s redukcijom (smanjenjem snimljenog predloška) od 40 do 60 promjera, što znači da se na standardnoj mikrofiši (to je format dopisnice) može izdati 400—800 stranica. 38 Jedan od najnovijih članaka o problematici objave mikrofilmskih zbornika arhivske građe je Die Veröffentlichung archivalischer Quellen im Mikrofilm und die Möglichkeiten historischer Datenbanken. 3811 Autor podsjeća da je na početku mikrofilma s objavljenim dokumentima, ili na prvoj stranici popratne brošure, potrebno odštampati upozorenje o autorskim pravima koja su vezana uz dokumente što slijede. Zgodno je da naručilac mikrofilmskog zbornika potpiše obavezu da će samo on lično upotrebljavati snimljene spise. Prigovorilo se mikrofilmskim izdanjima da je teško naći traženo mjesto u njima, vrteći film na mikročitaču. No u međuvremenu konstruirani su mikročitači koji automatski broje neosvijetljene međuprostore među snimkama, dok se film vrti na motorni pogon, i zaustavljaju film poslije željenog broja snimaka. Ako je zajedno s tekstom na snimku snimljena i posebna šifra (od bijelih i crnih kvadratića, ili si.), nude se već aparati koji u 15 sekundi mogu od 1,000.000 snimljenih stranica projicirati na ekran upravo onu jednu koju tražimo. O problematici mikrofilma kao medija publikacije v. i »Archivum« 1968, str. 51. (s kongresa u Madridu). 20. IZBOR TIPA, OBLIKA, PODTIPA I MEDIJA PUBLIKACIJE. Već je rečeno da se jedno te isto izdanje dokumenata može klasificirati — s različitih stajališta — u dva tipa ili oblika. Npr. Codex diplomaticus, koji se po logici stvari nameće u kronološki oblik, ne opire se svrstavanju ; ! i ! 1 :, 38 D. R. Wolf u referatu High reduction microfilm technology, techniques and systems na Svjetskoj konferenciji o arhivskoj građi i genealogiji u Salt Lake Cityju, USA, 1969. 38a Autor Heinz Boberach, »Der Archivar«, godište 24 (1971), stupac 143—151. Samo iz citata mi je poznat članak Güntera Abramowskog Neue Wege der Publikation historischer Quellen u časopisu »Geschichte in Wissenschaft und Unterricht«, godište 22 (1971), sv. 9, str. 552—557. 146
