ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)
Strana - 353
2. Arhiv obitelji Erdödy u Eberau U arhivu obitelji Erdödy u Eberau nalazi se nekoliko zapisnika Hrvatskog sabora iz XVI i XVII stoljeća (H/2, H/4, H/8, H/9), elaborat s prijedlozima o uređenju Vojne krajine 1578. (H/3), te spisi o podložnicima Varaždina 1655—1656. (H/10, H/11). 3. Arhiv obitelji Batthyany u Güssingu U arhivu obitelji Batthyany u Güssingu nalazi se građa o posjedovnim odnosima i agrarnim prilikama za hrvatska vlastelinstva i posjede Vinicu, Ladomer, Moravče, Ludbreg, Belec, Konjšćinu, Križovljan, Kuzminec, Calinec i Banske Dvore. Građa se odnosi na XVII, XVIII i početak XIX stoljeća. V Središnji Državni arhiv Slovačke u Bratislavi U Bratislavi se danas čuva veliki arhiv obitelji Erdödy (Ustredny archiv rodu Erdödy). Ta je obitelj u XVI stoljeću u Hrvatskoj posjedovala nekoliko velikih vlastelinstava. Seljaci s Erdödyjevih vlastelinstava Cesargrada, Okića i Jastrebarskog sudjelovali su u seljačkoj buni 1573, a i sami su u nekoliko navrata dizali lokalne Bune. Ban Petar Erdödy (1557—1567) bio je upleten u borbu feudalaca oko susjedgradsko-stubičkih posjeda, a njegova udovica Barbara Alapić poslala je 1573. obiteljske banderije da guše seljačku bunu. Iz nekoliko objavljenih dokumenata poznato je nadalje da su seljačka gibanja potkraj 1573. zahvatila vlastelinstvo Zelin, koje su također posjedovali Erdödy j i. Na temelju svega toga moglo se pretpostavljati da će se u spomenutom arhivu nalaziti barem nešto građe o seljačkoj buni i njenoj prethistoriji. Nažalost, u cijelom se arhivu nalaze samo tri pisma Ambroza Gregorijanca iz 1565, koja se odnose na bitku kod Susjedgrada i Gregorijančevo svrgavanje s dužnosti banovca. U arhivu obitelji Erdödy u Bratislavi nalazi se inače dvadesetak većih skupina, koje se odnose na hrvatska vlastelinstva i općenito na hrvatsku povijest. U prvom dijelu arhiva nalazi se građa o ovim vlastelinstvima: Varaždin (1770—1823) — pretežno sporovi ob. Erdödy s gradom Varaždinom. Moslavina (1755—1798) — građa o vlatelinstvu i spisi o buni moslavačkih seljaka lf755. Jastrebarsko (1700—1799) — pretežno sporovi s trgovištem. Samobor (1568—1768) — građa o vlastelinstvu i sporovi s trgovištem. Voćin (1768—1770). U skupini spisa pod nazivom »Pisomnosti tykajuce sa jednotlivich panstviev« nalaze se dvije podskupine o posjedima u Hrvatskoj: »Majetok Samobor« i »Rozne chorvatske majetky«. • 23 Arhivski vjesnik 353