ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 343

H) SZÉCHÉNYJEVA NACIONALNA BIBLIOTEKA TJ BUDIMPEŠTI U Széchényjevoj nacionalnoj knjižinici u Budimpešti (Orszâgos Széchényi könyvtar) pregledan je stari katalog Odjela rukopisa i oko 400 rukopisa koji se tiču hrvatske povijesti. U toj se knjižnici nalazi dvadesetak rukopisa iz doba seljačke bune. Nažalost, ni u jednom se seljačka buna ne prikazuje. Nekoliko evidentiranih rukopisa odnosi se na društvene prilike u doba bune. Važniji rukopisi o Hrvatskoj u Széchényjevoj nacionalnoj knjižnici evidentirani su za potrebe drugih istraživanja. IV Arhivi u Austriji Prema prvobitnom planu istraživanja u austrijskim je arhivima trebalo istražiti tijek bune u Štajerskoj, saslušavanje uhapšenih seljaka u Grazu i Beču, te djelatnost središnjih organa Habsburške monarhije na Ugušivanju bune. Istraživanja su kasnije proširena i na prethistoriju seljačke bune. U austrijskim arhivima radili smo u četiri navrata 1968—1971. godine. Radilo se u ovim arhivima: Štajerski zemaljski arhiv u Grazu (22 fonda), Ratni arhiv u Beču (2 fonda), Državni arhiv u Beču (6 fondova), Arhiv grada Beča (2 fonda), Odjel rukopisa Nacionalne biblioteke u Beču, Zemaljski arhiv Gradišća (3 fonda) i Zemaljski arhiv i odjel rukopisa Zemaljske biblioteke u Salzburgu. U arhivu u Salzburgu nema u spisima upravnih organa iz 1573. podataka o seljačkoj buni, a niti intventar rukopisa Zemaljske biblioteke u Salzburgu ne ukazuje na rukopise, koji bi govorili o buni. Ukupno su pregledana 43 fonda i zbirke. A) ŠTAJERSKI ZEMALJSKI ARHIV U GRAZU Radom u Štajerskom zemaljskom arhivu započeto je u jesen 1968. istraživanje građe o seljačkoj buni 1573. U tom arhivu radilo se još 1970. i 1©71. godine. Najvažnija građa o seljačkoj buni nalazi se u Štajerskom zemaljskom arhivu (Steiermärkisches Landesarchiv), odnosno u njegovim odjelima: A. Staleški arhiv (Landschaftliches Archiv) B. Arhiv nutarnjoaustrijske dvorske komore (Das Archiv der I. Ö. Hofkammer) U Staleškom je arhivu pregledano 16, a u Komorskom 5 fondova iz doba bune. Prvenstveni cilj rada u štajerskim arhivima bilo je istraživanje toka i uguši van ja bune u Donjoj Štajerskoj (današnja Slovenija), ali se tragalo i za građom o buni u Hrvatskoj (dopisi iz Hrvatske, saslušavanje ustanika u Grazu, izvještaji iz Slavonske krajine itd.). Putokaz za istraživanje bila je građa o seljačkoj buni, koju su u prošlom stoljeću objavili F. Krones i F. Rački. Pregledani su ovi fondovi: 343