ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 327

IZVJEŠTAJ O RADU NA PRONALAŽENJU GRAĐE O SELJAČKOJ BUNI 1573. U ČETVEROGODIŠNJEM RAZDOBLJU 1968—1971. Sustavno istraživanje građe o seljačkoj buni 1573. započelo je 1968. godine kad je Savjet za naučni rad SR Hrvatske usvojio projekt Arhiva Hrvatske za rad na toj temi i odobrio dio potrebnih sredstava. No J. Adamček tražio je spise o seljačkoj buni i ranije. Najvažnija arhivska građa o seljačkoj buni objavljena je još u prošlom stoljeću. Prvo je štajerski historičar Franz Krones 1868. objavio dio dokumenata iz Štajerskog zemaljskog arhiva u Grazu. Osnovni izvor za proučavanje seljačke bune predstavlja, međutim, još uvijek »Gradja za poviest hrvatsko-slovenske seljačke bune god. 1573«, koju je 1875. objavio Franjo Rački. On je sakupio dokumente iz više arhiva i omogućio da se seljačka buna prikaže u cjelini. Poslije izlaska te građe o seljačkoj buni i njenoj prethistoriji objavljeno je samo nekoliko pojedinačnih isprava. Svi prikazi povijesti seljačke bune 1573. temeljili su se gotovo sto godina na građi Račkoga. Povjesničari su smatrali da se proučavanje bune treba sastojati samo u interpretaciji objavljene građe, jer u arhivima više nema o njoj nepoznatih dokumenata. Objelodanjivanje građe o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu uoči bune u Arhivskom vjesniku VII

—VIII pokazalo je da to mišljenje nije točno, da se mnoga nejasna i kontroverzna pitanja iz povijesti bune mogu riješiti daljim arhivskim istraživanjima. Potreba, da se u tom smislu unaprijedi historiografija, bila je glavni poticaj za sastavljanje i predlaganje projekta o istraživanju građe za povijest seljačke bune 1573. Rad na tom projektu uklopio se pored toga i u brojne akcije oko priprema proslave četiristote obljetnice te bune. Prema općem programu istraživanjima u stranim i domaćim arhivima trebalo je pronaći sve dokumente, koji osvjetljavaju tijek i program seljačke bune. Jednako važan zadatak bilo je pronalaženje građe o prethistoriji seljačke bune, tj. građe o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu uoči bune (1564— 1573) i borbi feudalaca oko tih posjeda. Na širem planu trebalo je istraživati građu o agrarnim odnosima, trgovini i općenito o društvenim prilikama. Smatrali smo da jedino proučavanje nove građe s tog područja može unijeti više jasnoće u problem uzroka seljačke bune, o kojima se opširno raspravljalo. U arhivskim fondovima, koji su kronološki sređeni, trebalo je pregledati građu od 1564—1575. godine. Tim vremenskim rasponom obuhvaćeni su najvažniji događaji iz prethistorije seljačke bune, tijek bune i njeno ugušivanje. Ali kad se radilo o građi za proučavanje uzroka bune, trebalo je zapravo obuhvatiti fondove i iz druge polovice XV stoljeća. Rad na projektu podrazumijevao je pronalaženje, evidentiranje, snimanje i arhivističku obradu građe o seljačkoj buni. Prirodni rezultat tog rada bilo je međutim i ediranje novopronađene građe. Godišnjim planovima određivani su arhivi, u kojima treba raditi, odnosno fondovi koje treba obrađivati. Ti su planovi sastavljeni na temelju podataka 327