ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)
Strana - 321
— da su spomenici kulture izvrženi opasnostima i na drugim područjima SR Hrvatske, pa bi bilo korisno ovakve sastanke organizirati i u drugim regijama, — da je potrebno u suradnju na zaštiti uključiti i predstavnike crkvenih ustanova i organizacija, te Jugoslavenske narodne armije. Sve naprijed izneseno prihvaćeno je na sastanku, pa su u tomu smislu doneseni i zaključci sastanka. Na sastanku su učestvovali i arhivski radnici i to na poziv Javnog tužilaštva Hrvatske. Po jednog svojega predstavnika uputili su na sastanak Arhiv Hrvatske i Historijski arhivi u Rijeci, Splitu i Zadru. Na sastanku je održan referat »O zaštiti arhivske građe« izrađen u Arhivu Hrvatske. Kako su učesnici savjetovanja bili predstavnici različitih službi u referatu je obrazložena vrijednost arhivske građe i u koje svrhe služi arhivska građa, te da je arhivska služba obavezna služba, utvrđena kao služba od posebnog značenja za zajednicu. Posebno je naglašeno da je i arhivska građa u smislu zakona spomenik kulture. Dalje je u referatu u općim crtama izneseno u kojoj mjeri je i iz kojih razloga u prošlom vremenu arhivska građa uništena i propala, te obaveza i potreba da se zbrine i sačuva ono što nije uništeno. Kod toga je naglašen općeniti nemar prema građi i neznanje o njenoj vrijednosti. Izložena je odgovornost prema građi u građanskom i u društvenom vlasništvu, te glavne opasnosti za građu koje su mogle biti od interesa za savjetovanje: nepovoljan smještaj i nesigurnost građe u registraturnim i arhivskim spremištima, neregularna škartiranja i iznošenje građe izvan granica zemlje. Posebno je izloženo bagatelno vođenje postupaka i blago izricanje kazni od sudaca za prekršaje u slučajevima podnošenja prijava protiv počinitelja protupropisnih postupaka prema registraturnoj i arhivskoj građi, te blago i neadekvatno postupanje Republičkog vijeća za prekršaje u žalbenom postupku. Opširnije je rečeno o potrebi da se nastavi i što prije dovrši evidencija arhivske građe, što je prvi uvjet za njenu zaštitu. Od strane arhivskih radnika predloženo je da u zaključke sastanka uđe slijedeće: — zakonske i druge pravne propise koji reguliraju arhivsku službu upotpuniti i precizirati prema prijedlozima i obrazloženjima te službe, — u zakonskim propisima pojedinih službi zaštite što točnije utvrditi područje djelatnosti odnosno objekt zaštite, čuvanja i obrade dotične službe, — rigoroznije, odnosno primjerenije, primjenjivanje propisa protiv počinitelja prekršaja i krivičnih djela u prvostepenom i žalbenom postupku, — ubrzati i što prije provesti evidenciju arhivske građe, što je prvi uvjet za provođenje zaštite, posebno građe u građanskom vlasništvu, i to pojačanjem stručnog kadra i osiguranjem najpotrebnijih novčanih sredstava, — pojačanim korištenjem sredstava masovnog informiranja, te predavanjima i izložbama, upoznavati javnost s važnošću i vrijednošću arhivske građe kao spomeničkog blaga i izvora podataka za naučno istraživanje, te za zaštitu interesa zajednice i ostvarivanje prava građana, — uspostavljanje suradnje među službama zaštite, te s društvima prijatelja starina i drugim organizacijama, u smislu međusobnog obavještavanja o podacima i činjenicama u vezi s arhivskom građom, prvenstveno onom u društvenom vlasništvu, i drugim predmetima spomeničke vrijednosti, koji spadaju u djelokrug rada dotične službe, 2\ Arhivski vjesnik 321
