ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 314

dataka pokazao je da se pravilnim doziranjem gama zraka, u drvetu i papiru ne zbivaju praktički nikakve štetne promjene. U slijedećem referatu »Neutralizacija kiselih papira«, prof. O. Wächter govorio je uslijed čega papir može biti ili postati kiseo, te koje se sve metode i sredstva upotrebljavaju za neutralizaciju kiselih papira. Opisao je skoro sve metode koje se do sada spominju u literaturi (vodena otopina kalcijeva hidroksida i kalcijeva bikarbonata, kalcijev karbonat kao pufer, natrijev bikarbonat, boraks, metilceluloza, amonijak, kombinacija amonijaka i metilceluloze, cikloheksilamin karbonat, barijev hidroksid u metanolu, magnezij ev bikarbonat, magnezij ev karbonat, magnezij ev karbonat u smjesi sa metilcelulozom, magnezij ev acetat). U utorak 7. rujna prije podne, u predavaoni Akademije za likovne umjetnosti Dr. C. B. Hayworth (New York), vicepredsjednik WPDC (World Patent Development Corporation), u svom referatu govorio je o mogućnostima ojačavanja starih i oštećenih dokumenata i knjiga pomoću preparata »Regnal 7«, sredstva na bazi polivinilacetata. Sam postupak su u suštini razradili L. Skrivanek i K. Salz iz Nacionalne biblioteke u Pragu, a WPDC je otkupio sva prava na ovo sredstvo. Nakon dugotrajnih ispitivanja i usavršavanja omogućeno je, prema riječima referenta, da se u posebno konstruiranom aparatu pomoću »Regnala 7« ojačavaju listovi čak i u nerazvezanim knjigama. Pojedinačni dokumenti ojačani tim sredstvom mogu se bijeliti i restaurirati svim metodama ručnog restauriranja. Predavanje je bilo popraćeno vrlo interesantnim diapozitivima u boji. U nastavku je Dipl. ing. A. Hruschka iz Odjela za celulozu i papir austrijskog Instituta za drvo (Abt. für Zellstoff und Papier im österr. Holzforschungsinstitut), govorio je o aparatu za formiranje listova papira (Blattbildner) kakav se upotrebljava u istraživačkim institutima pri provjeravanju osobina novih vrsta papira, te o mogućnosti primjene takvog ili sličnog aparata pri restauriranju dokumenata. U suradnji sa referentom su Franz Rockel (österreichische Nationalbibliothek, Institut für Restaurierung) i Karl Grohs (Bibliothek der Niederösterreichischen Landesregierung) adaptirali takav aparat i time modificirali metodu restauriranja dokumenata dolijevanjem nedostajućih mjesta papirnom masom. Poslije podne istoga dana, u prostorijama laboratorija biblioteke (NÖ Landesregierung) prikazan je način restauriranja dokumenata na tako adaptiranom aparatu. TJ čitaonici biblioteke H. Neustifter, restaurator Muzeja za primijenjene umjetnosti, pokazao je niz fotografija u crnobijeloj tehnici snimljenih pomoću mikroskopa, koje prikazuju strukturu raznih vrsta papira, oštećenja na papiru, te poprečne presjeke papira. Nakon toga je u prostorijama Akademije za likovne umjetnosti Günter Brannhai (Staats- und Universitätsbibliothek, Göttingen), demonstrirao svoju metodu restauriranja dolijevanjem papirnom masom — za koju nisu potrebni nikakvi specijalni uređaji. Karlo Trobas (Steiermärkisches Landesarchiv, Graz) prikazao je rad na uređaju vlastite konstrukcije (Anfasserungssystem Trobas) koji služi isto tako za restauriranje dokumenata dolijevanjem. Hildegard Kuhn iz Instituta za restauriranje Nacionalne biblioteke Austrije, prikazala je način restauriranja pergamena pomoću posebne vrste prozirne pergamene (Goldschlägerhaut), te mogućnostima upotrebe u istu svrhu umjetnog materijala na bazi kolagena, koji se inače upotrebljava kao crijevo pri izradi kobasica. Uz ovo, učesnici sastanka posjetili su spremište Državnog arhiva (Haus-, Hof- und Staatsarchiv). Prisutne učesnike pozdravio je i vodio kroz spremište direktor Dr. R. Blaas. Posebno je napomenuo da je u vrijeme kada je građena zgrada arhiva (1899—1902), to bila jedna od najsuvremenijih zgrada građenih specijalno za potrebe arhiva — spremište odvojeno vatrostalnim zidovima od 314