ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 291

tog Zakona, a niti na savjetovanju u Zadru

3

, na kojemu je rekapitulirano desetgodišnje iskustvo, nisu iznesene takve slabosti i poteškoće. Prema tome, mogli bismo zaključiti da de lege ferenda nije potrebno mijenjati definicije sadržane u čl. 2 citiranog Zakona

4

. To bi doprinijelo i stabilnosti pravnog sistema zaštite, kojemu svakako ne odgovara promjena temeljnih termina i definicija, kao što su baš ove iz čl. 2 Zakona, pogotovo kada su potvrđene desetgodišnjom praksom. Shvaćajući i naglašavajući potrebu takvog kontinuiteta, savjetovanje u Zadru je ipak dalo sugestiju, da se razmisli o mogućnosti zamjene termina »registraturna građa« s terminom »arhivska građa u nastajanju«

5

. Obrazloženje tome je razložno argumentirano. Naime, »registraturna građa« jest tek jedan dio arhivske građe u nastajanju, a ova građa mora biti u cjelini obuhvaćena. Ova nam je činjenica bila naravno poznata i prije deset godina prigodom donošenja Zakona, no, u pomanjkanju boljeg tada smo se ipak odlučili za termin »registraturna građa«. Praksa je međutim pokazala potrebu da postoji termin kojim se obilježava građa koja nastaje radom baš samih registratura, pa je po tom potreban poseban termin za oznaku cjeline koja ne obuhvata samo građu nastalu radom registratura, već i onu nastalu radom ostalih tvoraca građe, dakle, svu — arhivsku građu u nastajanju. Da bi se pak jasnije, i u zakonu, naglasila organska veza te cjeline s »arhivskom građom«, odlučeno je, da bi najpogodniji termin za spomenutu cjelinu bio: »arhivska građa u nastajanju«. Dakle, dosadašnji termin »arhivska građa« ostaje nepromijenjen, a umjesto termina »registraturna građa« uveo bi se termin: »arhivska građa u nastajanju«. Smatramo da su navedeni prijedlozi i argumenti umjesni i opravdani, da ne ugrožavaju stabilnost pravnog sistema zaštite, pa da bi se mogli usvojiti u postupku revizije Zakona. To bi bila prva izmjena u postojećem zakonskom tekstu vezana uz čl. 2 Zakona. Druga potrebna izmjena, točnije dopuna, postojećem tekstu proizlazi iz prakse dosadašnje primjene Zakona. Odnosi se na pitanje: u slučaju dvojbe, tko utvrđuje da li se radi o arhivskoj građi, odnosno o arhiv3 Na inicijativu Društva arhivskih radnika Hrvatske i Saveza društava arhivskih radnika Jugoslavije održano je 5. V 1971. u Zadru savjetovanje sa svrhom međurepubličke razmjene mišljenja o reviziji republičkih arhivskih zakonodavstava. Učestvovali su članovi komisija za reviziju arhivskog zakonodavstva iz svih republika SFRJ. U nastavku citiramo ga skraćeno: Savjetovanje u Zadru. 4 Tekst ovog čl. 2 ostao je isti ođ objavljivanja Zakona 18. X 1962. do danas. Izmjene i dopune Zakona (Narodne novine SR Hrvatske, br. 15, Zagreb 20. IV 1965) izazvane ustavnom reformom od 1963. god. nisu dirale tekst čl. 2. Vidi prečišćeni tekst Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima (Narodne novine SR Hrvatske, br. 31, Zagreb 29. VII 1965). Jedino, kako smo već ranije upozorili, treba voditi računa, da se pri štampanju prečišćenog teksta u Narodnim novinama potkrala pogreška u onom dijelu teksta čl. 2 koji glasi: . .. »za historiju i druge naučne oblasti, za kulturu, za opće i druge društvene potrebe«, jer, ispravan tekst treba da glasi ovako: .. . »za historiju i druge naučne oblasti, za kulturu uopće i druge društvene potrebe«! Treba još spomenuti da su definicije Iz čl. 2 hrvatskog arhivskog zakona iz god. 1962. bile osnova po kojoj su izrađene formulacije o »arhivskoj građi« i o »registraturskom materijalu« u saveznom Općem zakonu o arhivskoj građi (Službeni list SFRJ, br. 48, Beograd 9. XII 1964) 1 baš njegovim čl. 1 1 3. Vidi i usporedi navedene tekstove. Autor ovih redaka je sudjelovao kod izrade jednih i drugih tekstova. 5 Na savjetovanju u Zadru bilo je izneseno više mišljenja, tako: da se u Zakonu ostavi samo pojam arhivske građe; da se uvedu novi termini i to »arhivska dokumentacija« i »arhivski materijal«; da se samo umjesto »registraturni materijal« uvede termin »arhivski materijal«. Prevladalo je mišljenje da bez velike potrebe ne treba mijenjati postojeće termine, time što bi se umjesto »registraturni materijal« mogao upotrebiti adekvatniji termin kao što je npr. »arhivska građa u nastajanju«. i 291