ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)
Strana - 224
1573. sačuvan je samo protokol poslanih dopisa (expedit), ali se iz njega vidi da je Vijeće primilo mnoge dopise i izvještaje o buni. U protokolima iz "1574. također se na dosta mjesta spominju poslovi oko minule seljačke bune. Popis sačuvanih spisa (Asservata) u protokolu iz 1573. sastavljen je u XIX stoljeću, a svi ostali regesti predstavljaju suvremene ili nešto mlađe kancelarijske upise otposlanih ili primljenih dopisa, koji su se kao koncepti ili originali čuvali u registraturi. Spisi su za svakog adresata u protokolu upisivani u posebne rubrike, ali su označeni i brojevima, koji teku po izvjesnom kronološkom redu. Ti su brojevi upisani u protokol ispred svakog regesta. Prepisane regeste ovdje objavljujemo upravo redom tih brojeva. Sačuvana građa pokazuje da je sve poslove oko seljačke bune u Beču vodilo Dvorsko ratno vijeće. Prve mjere za uguši van je bune poduzete su 6. veljače. Vijeće je toga dana naložilo zapovjednicima Vojne krajine Vidu Haleku i Herbartu Auerspergu da za uguši van je bune odvoje dio pograničnih četa. Istodobno su poslani nalozi grofu Jurju Zrinjskom i udovici Petra Erdödyja Barbari Alapić da pridruže svoje banderije regularnim četama koje će ugušiti bunu. Kad je nadvojvoda Karlo 4. ili 5. veljače zamolio cara da pošalje oko 500 strijelaca protiv pobunjenih seljaka, naređeno je da novačenje te jedinice obavi Dvorsko ratno vijeće. Vijeće je 6. veljače izdalo patente Bartolomeju Fassleru i Hansu Fabianu von Wipsig da za tu jedinicu unovače 400—500 njemačkih strijelaca. Vijeće je u prvoj polovici veljače izdalo više različitih naloga o snabdijevanju, naoružavanju i otpremanju te jedinice u Radgonu. Ali ona ipak nije stigla na svoje odredište i nije sudjelovala u gušenju bune. O mjerama koje su u Beču poduzete protiv bune saznaje se i iz pisma cara Maksimilijana štajerskim vlastima od 8. veljače 1573. Car je pisao da su po nalozima iz Beča protiv ustanika pokrenute čete iz granice i feudalni banderiji u Hrvatskoj. 4 Vijeće je u veljači 1573. uputilo više odgovora na dopise i izvještaje o buni (nadvojvodi Karlu, banu i biskupu Jurju Draškoviću, Vidu Haleku i dr.). Nažalost, o sadržaju te korespondencije ništa ne znamo. Na kraju veljače 1573. Vijeće je odredilo da pri saslušavanju vođa seljačke bune u Hrvatskoj sudjeluju zapovjednici Vojne krajine Vid Halek i Herbart Auersperg. Iz pisama bana Jurja Draškovića vidi se da saslušavanje tih ustanika, koji su bili zatvoreni u biskupskoj tamnici, sredinom ožujka još nije započelo. Biskup ie tražio da se radi saslušavanja koordinira Auerrspergov i Halekov dolazak u Zagreb. 5 Saslušavanje ustanika u Zagrebu obavljeno je, prema svemu sudeći, u travnju 1573. Halek je početkom svibnja poslao u Beč njihove iskaze." Dvorsko ratno vijeće je 17. V 1573. pisalo — »Antwort an Veitn von Hallegg auf das Er der windischen auffrürischen und gfangenen Paurn Aussag hieher geschickht«, ali se, nažalost, ti iskazi nisu nigdje sačuvali. 4 Franjo Rački, Gradja za poviest hrvatsko-slovenske seljačke bune god. 1573., Starine JAZU VII, 1875, str. 192—193. 5 Isto, 282, 284—285. 224
