ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 163

osvjedočenja što su dobili savjesno pretresavši sva dokazna sredstva, navedena za koju činjenicu ili ne« — može da se zadovolji u pravcu pitanja krivnje sa dokaznim materijalom, doprinešenim po državnom odvjetniku, može ali na osnovu zakona zatražiti, da državni odvjetnik obezkrijepi u cjelosti obranu okrivljenikovu i da doprinese bezdvojbene dokaze za opravdanost optužbe. U tom pravcu mi je objektivno izjaviti, da direktnog dokaza, — izuzev zaključaka navedenih u »dokazu krivnje« — nema, da je seljačka internacionala sastavni dio kominterne. Program te internacionale, koji je iscrpivo u »Obrani okrivljenika« naveden, to ne sadržaje, a u drugu ruku ne može se ni osporiti obrana okrivljenikova, da u istim publikacijama jedna mjesta govore za druga protiv toga da je M.K.S. sastavni dio kominterne. Jednako može se presudni sud iz materijala, doprinešenog u »dokazu krivnje«, kao i iz veza okrivljenoga Radića sa Mag jarima, Bugarima, iz njegovih izjava o revolucionarnom djelokrugu njegove stranke, iz mnijenja Sandomirskoga o Radiću i njegovoj stranci, uvjeriti o svijesti Radićevoj da je seljačka internacionala sastavni dio kominterne kao što opet može protivno da rezultira iz momenata, navedenih po okrivljeniku glede pacifističkog rada i taktike H.R.S.S., opreke njezine sa komunističkom strankom u ovoj državi i da nema dokaza, da je rad same stranke bio komunistički. Načelno je u judikaturi riješeno, da samo sudac prosuđuje po §. 249 kp. da li je stanovito dokazno sredstvo prikladno bilo uvjeriti suca o faktičkoj okolnosti, koja se ima dokazati, državni odvjetnik ovo mnijenje ništovnom žalbom napadati ne može, pa stoga ne bi bilo nade u uspjeh žalbe ni protiv odriješujuće ni protiv osudjujuće osude, u koliko bi presudni sud dokazna sredstva savjesno ispitao i svoja uvjerenja potpuno i jasno obrazložio, napose koje konkretne činjenice drži za dokazane ili ne i s kojih razloga i koji su ga razlozi rukovodili kod rješavanja pravnih pitanja i kod uklanjanja iznešenih prigovora, a presuda se ne smije pozvati ni našto, što nije izbilo na površje na glavnoj raspravi, bilo neposredno ili iz pročitanih spisa.

97 II. INKRIMINACIJA: da je nebrojeno puta prije 3. 8. 1921. vojnike i gradjane, kada ih je zakon pod barjak pozivao, podgovarao, da ne sljeduju pozivu i da odkažu pokornost zapovjednicima, jednako i poslije 3. 8. 1921. nebrojeno puta nagovarao gradjane i vojnike, da se ne odazivaju svojim vojnim dužnostima, vršeći tako propagandu protiv ustanove vojske, te propagandu, kojom je išao na to, da se prouzrokuje metež i nezadovoljstvo kod vojnika i to naročito u 21 slučaju,

98 pa da je time počinio i to onima činima izvršenim prije 3. 8. 1921. prestupljenje protiv javnog poretka označ: u §. 97 kriv. zak. odnosno §a 69 vojnog krivičnog zakona, a činima iza 3. 8. 1921. zločinstvo iz čl. 1. toč. 4 Zakona o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi.

99 97 Nakon ovoga slijedi dio teksta koji je precrtan. Taj precrtani dio glasi: »on sam opravdanost latiti se i revolucije. Radeći okriv. Stjepan Radić oko takove propagande, izvršio je Komunističku ideju sa ciljem, da treba promjeniti sadanji politički i ekonomski poredak u S.H.S. nasiljem, te se je sa Kominternom u inostranstvu stavio u vezu radi dobijanja pomoći za pripremu nasiljne promjene političkog stanja u S.H.S pa stoga opravdano, da za zločinstvo iz čl. 1 toč. 1, 2 i 5 zakona o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi bude optužen«. 91 Misli se očito na »slučajeve« o kojima govori izvještaj Državnog nadodvjetništva u Zagrebu br. Prs. 621/1925 od 7. III 1925. Objavljeno u: SB br. 3, III prethodni sastanak. 22. IH 1925, str. 29—30. 99 Vremenska granica označena s 3. VIII 1921. označava početak primjene netom donesenog Zakona o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi. 163