ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 161

U Moskvi je ustanovio da je M.K.S. centrala ruskog seljačtva bez političkog obilježja, izvanstranačka i da ogromna seljačka većina u Rusiji neće i ne može biti komunistička. Ovo da dokazuje izvještaj o konferencijama iz kojih nedvoumno proizlazi, da M.K.S. nije nikakva sekcija kominterne, nego posve samostalna internacionalna organizacija za zaštitu seljačkih interesa. U dokaz tog navadja cijeli niz članaka iz gore navedenih publikacija, koje dokazuju, da M.K.S. nije komunistička, nadalje da se iz tih publikacija vidi, da je rijetko koji govornik i spominjao komunizam, pa da M.K.S. kao posve samostalna organizacija računa sa komunizmom samo u toliko, koliko u dotičnim zemljama radništvo pristaje uz komunizam i koliko je komunizam kao avantgarda u Rusiji stvorio sovjetski sistem, koji je u najvažnijim stvarima priznao seljačtvu ravnopravnost. Okrivljeni Radić nadalje izjavljuje, da je državno odvjetništvo iz navedenih publikacija izvadilo pojedine stavke, koje bi ga mogle teretiti, a nije se obazrelo na izjave istaknutih komunista, iz kojih nepobitno proizlazi, da M.K.S. nije komunistička. Tako se poziva na govor Zinovjeva na kongresu, koji je upravo molio kongres seljačkih delegata, da stupi na put sporazuma i bratstva sa radničtvom, a da bi ta molba bila besmislena, kada bi M.K.S. bila sekcija kominterne. Radić nadalje glede pojedinih komunističkih izjava veli, da je naravski bilo i komunista, med ju delegatima, izjave ovih ali da nisu odlučne, već da je odlučan čitav smjer i sadržaj izrečenih govora, što da je naročito istaknuo u »Slobodnom Domu« (od 21. V 1924. br. 21.) u kojem veli, da je glavni duh kongresa bio pravi mirotvorni seljački duh, koji golemom većinom broja i još većom snagom seljačkog duha nasilne gospodske vlasti ruši i bez jedne kapi krvi.

95 Činjenica, da je Smirnov član predsjedništva M.K.S. ne dokazuje da je ona sekcija kominterne. Ističe nadalje, da je za vrijeme njegovog boravka u Moskvi obdržavan V. komunistički kongres, kojemu uopće prisustvovao nije, nadalje, da je H.R.S.S. na izborima godine 1923. dobila preko 1/2 milijuna glasova na temelju seljačke politike pod lozinkom »Dom, Republika i pacifizam« a to znači: Dom, slobodno privatno vlasništvo, republikanska parlamentarna demokracija, a pacifizam — zabacivanje svakog nasilja. Napokon veli, da jugoslavenski komunisti i H.R.S.S. nisu samo dvije oprečne stranke nego dva svijeta, te da je čitav razvoj H.R.S.S. i sva politika njegova mirotvorna i pacifistička, u dokazu toga poziva se na svoje članke u »Domu«, zatim na članke režimske štampe, koja se je narugala njegovom pacifizmu. Odazvao se pako pozivu u Moskvu, jer je tada i Velika Britanija stupila u prijateljske odnose sa Rusijom, a u tom se pravcu razvija i odnošaj zapadnih demokracija prema Sovjetskoj Rusiji, a osim toga da je uvjeren Slaven, pa da je kao takav hotio da čuje i vidi, kako se u Rusiji radi. U pogledu tumačenja pojma »Revolucija« »Republikan. blok« tvrdi, da u Rusiji znači revolucija isto što republika, a da je svako u Rusiji »revolucionarac« koji nije carist. 9S U odnosnom članku Stj. Radić govori o prvom kongresu Seljačke internacionale, održanom 10. — 16. X 1923, pa kaže da je tamo u govorima bilo »još mnogo ostataka radničke ratobornosti«, no da: »uza sve to glavni je duh kongresa bio pravi mirotvorni seljački duh«. 11 Arhivski vjesnik 161