ARHIVSKI VJESNIK 14. (ZAGREB, 1971.)

Strana - 156

mu je među ostalim svrha borba za radničko seljački revolucionarni blok, te prema tomu stupio sa svojom strankom u vezu III. Komunističke internacionale, a sa ciljem potpune nacionalne i političke nezavisnosti Hrvatskog naroda, za koju će se H.R.S.S. u skrajnjem slučaju latiti i revolucije, te u tom pravcu nastavio raditi putem novinskih članaka, sastanaka i skupština, dakle organizovao udruženje, koje je imalo za svrhu propagandu komunizma te pismeno propagirao komunističku ideju sa ciljem da treba promjeni ti sadanji politički i ekonomski poredak u državi nasiljem, a pod jedno se stavio u vezu s takvim društvom u inostranstvu u cilju dobij an ja materijalne pomoći radi pripreme za nasilnu promjenu sadanjeg političkog stanja u zemlji, pa da je time počinio zločinstvo iz čl. 1 toč. 2 i 5 Zakona o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi kažnjivo po čl. 2 istoga zakona. ad I. Dokaz krivnje: Okrivljeni Radić priznaje, da je koncem svibnja 1924. na poziv ministra izvanjskih poslova Sovjetske Rusije čičerina

79 odputovao u Moskvu i da je H.R.S.S. pristupila u seljačku internacijonalu (M.K.S.). O tom pristupu predleže slijedeći dokumenti, dijelom pronadjeni kod Stjepana Radića i upućeni njemu za vrijeme njegovog boravka u Moskvi, a dijelom objelodanjeni u »Slob. Domu« i u ruskim glasilima. a) Pismo od 7. VI 1924. Sekretara M.K.S. Dombala, u kojem u ime predsjedništva M.K.S. pozivlje

80 Radića te daje izraza uvjerenju, da će Radić bezuvjetno doći do osvjedočenja, da je oslobodjenje seljaka moguće samo u savezu sa radnom klasom, da će se Radić upoznati u Moskvi sa ogromnim uspjesima revolucije, te na koncu lista izjavljuje, da živi slobodna Hrvatska republika seljaka i radnika, i balkanska federacija radničkih i seljačkih republika.

81 b) pismo Dombala i Gorova u ime tajništva M.K.S. na Stjepana Radića, u kojem se ističe, da na osnovu članka u Domu od 21. V 1924.

82 i razgovora sa Smirnovom i Dombalom neima zaprijeka pristupu H.R.S.S. u sastav seljačke internacionale.

83 c) pismo Stjepana Radića, upravljeno Smirnovu, u kojem isti javlja, da kao predsjednik H.R.S.S. i Hrvatskog narodnog zastupstva, a po ovlasti skupne sjednice Hrv. narodnog zastupstva od 1. V 1924.

84 stranka stupa u seljačku internacionalu, nadalje da ostaje kod svog programa i taktike, jer se-oboje slaže sa ciljem seljačke internacionale, da će H.R.S.S. za rješenje svih unutarnjih pitanja u Jugoslaviji i za rušenje sadašnje militarističke gospodske vlade vazda upotrebljavati kao i do sada samo pacifistička sredstva i da će se samo u skrajnjim slučajevima, kad se taj pacifizam pokaže bezuspješnim, latiti i re-. 79 Georgij Vasiljević Čičerin (1872—1936): Od 1905. god. član ruske boljševičke organizacije u inozemstvu. Od siječnja 1918. radi u Komesarijatu za vanjske poslove, nasljeđuje Trockoga na funkciji komesara, te 3. III 1918. potpisuje mir u Brest — Litowsku. God. 1922. zastupa SSSR na međunarodnoj konferenciji "u Genovi. Pod njegovom upravom resora vanjskih poslova većina sila priznala je 1924—1925. SSSR. 80 Očita greška, jer prema tekstu pisma umjesto »pozivlje« treba da stoji »pozdravlja«. 81 Ovo pismo ođ 7. VI 1924. objavljeno u prilogu br. 3 pod 3.2. 82 Članak Stj. Radića: »Seljačka međunarodna zajednica ili seljačka internacionala«, objavljen u »Slobodnom Domu« br. 21 od 21. V 1924, str. 2. Članak završava riječima: »Naravski da će sada vodstvo HRSS uraditi sve što treba, da i hrvatski seljački narod kao neustrašivi mirotvorac uđe u ovu međunarodnu seljačku internacionalu i da u njoj podpuno razvije svoju seljačku čovječansku politiku«. 83 Ovo pismo objavljeno je u prilogu br. 3 pod 3.4. 84 Radi se o devetoj sjednici hrvatskog narodnog zastupstva, održanoj u Zagrebu 1. V 1924. (v. »Slobodni Dom« br. 20, 7. V 1924, str. 5).. 156