ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 521

izvornu arhivsku građu za svoj rad. Taj je problem posebno aktuelan u odnosu na arhive i biblioteke u Evropi, jer oni kao imaoci građe prema svojim sadanjim mogućnostima nisu u stanju da dadu na korištenje građu onako kako bi to istraživačima najbolje odgovaralo. Prema riječima autora, bit problema je u tome, što veći dio građe nije mikrofilmiran, a jedno od rješenja jest mikrofilmirati što više arhivske građe, jer bi se time znatno racionalizirao proces korištenja, kako za samog imaoca građe, tako i za korisnike, kojih su zahtjevi sve veći i frekventniji. Autori detaljno obrađuju taj problem, komparirajući taj odnos između Evrope i Amerike, te iznose svoje lično iskustvo kao korisnika arhivske građe u arhivima i srodnim ustanovama Evrope i Amerike. O pitanju položaja građe privrednih arhiva Amerike, te s tim u vezi s pitanjem određivanja kriterija za odabiranje i izlučivanje građe privrednih arhiva, raspravljaju autori članaka »The Status of Business Archives« (Nr. 3, str. 247—250. Stanje privrednih arhiva) i »Appraisal Criteria for Retention and Disposal of Business Records« (Nr. 1, str. 21—24. Kriterij za odabiranje i izlučivanje građe privrednih arhiva). Dok je prvi članak strogo informativan i daje podatke o stanju građe privrednih arhiva unutar pojedinih privrednih organizacija USA i Kanade, dobivene provođenjem jedne ankete 1968. god. preko ARMA (American Records Mangement Association), drugi članak govori o pronalaženju kriterija za odabiranje i izlučivanje građe privrednih arhiva. Autor raspravlja o tom pitanju generalno i navodi pojedine grupe predmeta, koje se po određenim prioritetnim listama mogu izlučiti, odnosno trajno čuvati. Taj je problem važan posebno za arhivske ustanove, koje se bore s nedostatkom smještajnog prostora. Članak je vrlo instruktivan, jer autor, uz to, što klasificira građu za izlučivanje, odnosno trajno čuvanje, daje i detaljna obrazloženja za predložene kriterije. Članci "Publication of Manuscripts: Devaluation or Enhancement?" (Nr. 1, str. 25—32. Objavljivanje rukopisa: oduzimanje ili povećanje vrijednosti?) i "Some Thoughts for an Aspiring Historical Editor" (Nr. 2, str. 147—159. Neka mišljenja naprednih izdavača historijskih rukopisa), bave se pitanjem objavljivanja historijske rukopisne građe. Oba članka govore o stanju i općenito o pitanjima u vezi s radom na objavljivanju historijske rukopisne građe polazeći od pitanja: da li se objavljivanjem rukopisne građe povećava ili smanjuje njezina vrijednost kao historijskog izvora. Problem je vrlo interesantan, aktuelan i složen. Autor ga zahvata s više strana, donosi razna mišljenja i prijedloge, kako od strane samih izdavača i imaoca građe, tako i istraživača i drugih njezinih korisnika. Autor pri tome upozorava na nekoliko osnovnih momenata, koji su važni u radu na objavljivanju rukopisne građe. Daje definiciju pojma »historijski rukopis«, te navodi obrazloženja za više faktora na koje treba obratiti pažnju (izbor građe, količina izabrane građe, način i tehnička obrada prilikom objavljivanja, izbor i vrsta publikacije, te mogućnost prođe takve publikacije na tržištu). Članak "Some Thoughts for an Aspiring Historical Editor" (Nr. 2, str. 147—159. Neka mišljenja naprednih izdavača historijskih rukopisa), obrađuje i iznosi opširno mišljenje i prijedloge više američkih izdavača, koji se bave objavljivanjem rukopisne građe, njihova praktična iskustva do danas, kao i projekte i smjernice za budući rad. Ujedno daje i pregled (bibliografske podatke) publicirane historijske rukopisne građe iz oblasti historije USA, prema pojedinim izdavačima, od prvih početaka do danas. Radi informacije navodimo slijedeće grupe publicirane rukopisne građe, odnosno one, koja je u projektu za objavljivanje: 1. "The Writings of G. Washington", J. Sparks ed. 12 vol. Boston 1837 2. "The Works of John Adams", C. F. Adams ed. Boston 1850—56 3. "The Papers of Thomas Jefferson", J. P. Boyd, ed., 18 vol. 4. "The Papers of Benjamin Franklin", L. W. Labaree, ed. 13 vol. 521