ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 508

Querela communitatis colonorum Berdoczensium per dominum Thahy propugnatorum (1566). (B-2122, fol. 465) Interrogationes pro inquisitione in Elliam Gregorich. (Series II, nro 32) Conscriptio fassionum a 33 seditiosis rusticis capitivis prolatarum (Izvod sa saslušavanja 33 uhapšena seljaka u Grazu). (Series II, nro 32) Instructio doctori Ioanni Huetstocker de uberiori inquisitione in Eliam Gregorich. (Series II, nro 32) 10. Acta Camerae Hungaricae Prema različitim indicijama moglo se očekivati da će u fondu »Acta Camerae Hungaricae", najvažnijem fondu u arhivu Ugarske dvorske kancelarije, biti mnogo spisa o seljačkoj buni 1573. Nažalost, za razdoblje 1564-1574. sačuvalo se samo nekoliko spisa koji se ne odnose na Hrvatsku. 1569. VI 15. Mandatum officiali F. Tahy Francisco Vitez in fuga constituto, ut rationes de administratione sua reddat. (Br. 971, 1569) 1569. VI 20. Nundinale Privilegium pro arce Szomszedwara. (Br. 982, 1569) II SREDIŠNJI DRŽAVNI ARHIV SLOVAČKE U BRATISLAVI U Bratislavi se danas čuva veliki arhiv obitelji Erdödy (Ustredny archiv rodu Erdödy). Ta je obitelj u XVI stoljeću u Hrvatskoj posjedovala nekoliko velikih vlastelinstava. Seljaci s Erdödyjevih vlastelinstava Cesargrada, Okića i Jastrebarskog sudjelovali su u seljačkoj buni 1573, a i sami su u nekoliko navrata dizali lokalne bune. Ban Petar Erdödy (1557—1567) bio je upleten u borbu feudalaca oko susjedgradsko-stubičkih posjeda, a njegova udovica Barbara Alapić poslala je 1573. obiteljske banderije da guše seljačku bunu. Iz nekoliko objavljenih dokumenata poznato je nadalje da su seljačka gibanja potkraj 1573. zahvatila vlastelinstvo Želin koje su također posjedovali Erdödy. Na temelju svega toga moglo se pretpostavljati da će se u spomenutom arhivu nalaziti barem nešto građe o seljačkoj buni i njenoj prethistoriji. Nažalost, u cijelom se arhivu nalaze samo tri pisma Ambroza Gregorijanca iz 1565. koja se odnose na bitku kod Susjedgrada i Gregorijančevo svrgavanje s dužnosti banovca. U arhivu obitelji Erdödy u Bratislavi nalazi se inače dvadesetak većih skupina spisa koji se odnose na hrvatska vlastelinstva i općenito na hrvatsku povijest.