ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)
Strana - 468
čenju. 17 Međutim, s druge je strane priznata neizbježna potreba utvrđivanja određenih prioritetnih lista po kojima će se odvijati redoslijed provođenja praktičkih zaštitnih mjera. Takvih pak lista ne može biti bez selekcije, valorizacije i kategorizacije. 18 Kako su pojedine zemlje praktički provodile ove preporuke UNESCO-a o kategorizaciji? Prema dosada pristupačnim i prikupljenim podacima možemo reći, da je niz zemalja ostao u svojoj razradi na spomenutoj okvirnoj trodiobi tj. na svega tri kategorije spomenika kulture. Neke su zemlje razradile šire stupnjevanje kategorija. Neke su opet diferencirale. Npr. Poljska, koja je predvidjela 5 kategorija za nepokretne spomenike, a ostala je na 3 kategorije za pokretne spomenike kulture. 19 UNESCO povremeno traži izvještaje od zemalja potpisnica haške konvencije od 14. V 1954., da ga izvijeste o provođenju priprema za primjenu iste Konvencije. 20 Kako je i naša zemlja potpisnik, 21 to je i ona dostavljala takve izvještaje. U svom posljednjem izvještaju, datiranom Beograd 30. IX 1969. kojega je UNESCO publicirao, 22 navodi, uz ostalo, da je kod nas predviđena izradba inventara kulturnih dobara, koja da će u njemu biti klasificirana u kategorije A, B i C, kako je to bilo predloženo na pariškom sastanku zemalja potpisnica Konvencije god. 1962. te da će takav inventar biti i službeno publiciran. 23 Napominjemo još da je do 15. II 1970. 61 država položila kod generalnog direktora UNESCO-a svoje dokumente kojima su ratificirale hašku konvenciju od 1954. god. odnosno istoj pristupile. 24 Rezimirajući iznesene podatke možemo s pravom ponoviti kako su nastojanja oko međunarodnopravnog normiranja zaštite kulturnih dobara u značajnoj mjeri potakla rad na valorizaciji i kategorizaciji 17 Ova definicija u čl. 1 Konvencije glasi: »Suglasno cilju ove Konvencije, kulturnim dobrima se smatraju, ma kakvo bilo njihovo podrijetlo ili njihov vlasnik: a) pokretna ili nepokretna dobra, koja su od velikog značenja za kulturnu baštinu svakoga naroda, kao: spomenici arhitekture, umjetnosti ili povijesti, vjerski Ili laički, arheološka mjesta, skup građevina, koje su kao cjelina od povijesnog ili umjetničkog interesa, umjetnička djela, rukopisi, knjige i drugi predmeti umjetničkog, povijesnog ili arheološkog interesa, kao i naučne zbirke i važne zbirke knjiga, arhiva ili reprodukcija naprijed navedenih dobara; b) zgrade, čija je glavna i efektivna namjena da čuvaju ili da izlažu pokretna kulturna dobra navedena u stavci a), kao: muzeji, velike biblioteke, arheološka spremišta, kao i spremišta određena za smještaj pokretnih kulturnih dobara navedenih u stavci a) u slučaju oružanog sukoba; c) centri u kojima se nalazi značajan broj kulturnih dobara, koja su navedena u stavkama a) i b), takozvani centri u kojima su sakupljeni kulturni spomenici«. " Isto kao u bilj. 16, str. 23. 19 La protection des biens culturels en cas de conflit armé. Informations sur la mise en oeuvre de la Convention pour la protection des biens culturels en cas de conflit armé. UNESCO SCH (MD) 1, Paris. 19. mai 1967, str. 24. 20 Isto. Druga grupa izvještaja objavljena je pod istim naslovom i oznakom: UNESCO, SCH (MD) 6, Paris, 30 avril 1970. 11 J. Andrassy, Međunarodno pravo, Zagreb 1958, str. 332. 22 Dokument UNESCO-a SCH (MD) 6, Paris, 30 avril 1970, str. 27—28. a Isto, str. 27. 2 * Isto, str. 6. Na str. 9 nalazi se i popis tih država. 468
