ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 33

Kina nije potpisala ugovor sa Nemačkora pa je ostala u konferenciji. Da li će se identično postupiti s nama, da i posle otkaza potpisa ugovora sa Austrijom ostanemo za potpis ugovora sa Bugarskom i Turskom. Misli da naš položaj nije isti, i razlaže to. Stoga je mišljenja da mi grešimo poziva­njem na Kinu i njen slučaj. Smatra da jé velika stvar što će Liga Naroda čuvati integritet ostalih dr­žava i da je to za nas i našu državu jedna realna blagodet s pogledom na naše druge granice suvozemne i morske, a uz takve granice, susedi rđavo raspoloženi. Briga o sigurnosti granica svojih, morala bi se prebrinuti sa­vezom s nekim, da nije Lige Naroda, a takav bi savez bio nedovoljan i na mesto toga saveza mi imamo savez sa čitavim svetom. Kod svih ovih koristi koje su nam u izgledu od Lige Naroda, nepotpisiva­njem, mi bi ih izgubili i svoj položaj pogoršali. Ako mi definitivno ne pod­pišemo, onda u smislu čl. 10. statuta Lige Naroda mi ne bi imali pravo da budemo branjeni, niti Liga Naroda dužnost da nas brani. Izvesno je da bi odgovor Lige Naroda u takvom slučaju bio sa ne. Upozorava, da naša granica prema Austriji nije svršena. Pominje slučaj Koruške i zone u kojoj treba da se obavi prebiscit; razlaže redom pitanja 0 našim granicama. I kod granice prema Ugarskoj on se vrlo boji da tu stvar [neće] ići povoljno; te ne smemo dovesti nepotpisivanjem do neras­položenja Velike Sile. Govori o pitanju Banata; Bratjano 20 hoće Banat, A Rumunija iz principa ne pristaje na zaštitu minoriteta kojim se krnji su­verenitet njen, ali ona na to ne pristaje i zbog Banata. On je primetio, iz razgovora, da ima diplomata koji bi Banat dali Rumuniji, a nama da se naknadi na drugoj strani. Uveren je da bi Francuska rado videla neki aranžman da Banat ide Rumuniji. Pa i zbog toga spora sa Rumunijom i zbog mogućnosti oružanog sukoba potrebno je da naš položaj bude jači. Veruje da bi Rumunija potpisala ugovor ako bi joj se Banat dao. 21 Mi pak nepotpisivanjem olakšavamo položaj Rumunije, jer'delimo s njom odijum koji zbog toga dolazi. Od nepotpisivanja, dalje, misli da bi bilo velike štete u pogledu ekonom­skom i finansijskom, jer je Liga Naroda primila na sebe i ove potpore čla­novima svojim. Mi pak bez potpore velikih, ova pitanja ne bi[smo] mogli da resimo. 1 ako se mnogi pitaju da li će Liga Naroda ostati ili ne, on veruje da će ostati pre nego da neće. Ako je pak ne bude, konvencija pada, jer nema više subjekta u čiju se korist mi odričemo svojih prava. Što se Bugarske tiče, i s njom granice nismo utvrdili, 22 i mi bifsmo] nepot­pisivanjem stavili Bugarsku u jedan povoljan položaj, kad bude imala pra­vo, da daje opservacije na granice po ugovoru koji ima da potpiše. 20 Jon Bratianu jun. (1864—1927), rumunjski političar i državnik, od 1909. predsed­nik Liberalne stranke, predstavnik krupne buržoazije i njene reakcionarne i osvajačke politike, predsednik rumunjske vlade 1909—1911, 1915—1918, 1918—1919, 1924—1926, 1927, šef rumunjske delegacije na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. 21 Vidi: B. Krizman, Pitanje granica Vojvodine na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919, Zbornik Matice srpske za društvene nauke XXIV, Novi Sad 1959, 31—72. 22 Vidi: D. Todorović, Pitanje jugoslovensko-bugarske granice na Mirovnoj kon­ferenciji u Parizu 1919. godine, Istorija XX veka, Zbornik radova IDN IX, Beograd 1968, 65—132. ß Arhivski vjesnik 33

Next

/
Thumbnails
Contents