ARHIVSKI VJESNIK 13. (ZAGREB, 1970.)

Strana - 117

nebi bio samo za moju malenu osobu; već bi bio za narod naš, kog Vi toliko ljubite. Ja uzimam da je od prevelike znamenitosti to,za naš narod: povjestnica selenjah Srbaljah izpod Turakah, i da je selenje pod Arsenijem II osobito tragičan i za nas pun nauke.

1 Ta sama epoha mogla bi pružiti predmet za čitava djela povjestnička, politička i juridička, jer je našem narodu donijela sasvijem druge okolnosti i odnošejna politička, kako je [riječ izrezana] da manja od pol vijeka kome narodu donese. A nije toliko važ[no] za nas razaznati jesmo li tijem promjenama više izgubili ili dobili, koliko što je i odtale naukah crpiti za budućnost. A u tu jedino svrhu usudio sam se ovaj list da Vam napišem; jer kad nebi po ničem drugome prijatelj, po narodu smo braća i kano bratu svojemu, lijepo Vas pozdravljajući, preporučuje Vam se Vaš prijatelj Luka Botić Djakovo 5/9 1856. Adresa: Andriji Brliću Wien Untere Bräuner-Strasse Ne 1127. Kanzlei des Dr Dvoraczek. Odgovor Brlica: Odg. 10/11. 856. Iz Beča. Da ću gledat u Arkivu Hofkrgs Ratha. Ali tom predmetu moraju višegodišnja iztraživanja u arkivu predići. Rogića Petra životopis ćemo izdati. Nek napiše. 1 U svom književnom radu Botić je imao raznih planova; htio je obraditi, ne znam u kom obliku, drugu seobu Srba pod Arsenijem Jovanovićem, zatim neki tvrde da je htio obraditi despota Đurđa Brankovića, on na jednome mjestu (v. pismo Ignjatu Brliću od 2. III 1852) kaže da će opisati svoj put po našim zemljama, itd. Sta je od svega toga napisano, ne znamo, jer nam barem za sad nije poznato što je s ostavštinom Botićevom. Vjerojatno je nestala zauvijek. Isp. L. Botić. Pjesme, Zagreb 1885, predgovor F. Markovića, str. XXII

—XXIII, gdje se vidi. što je Marković imao u rukama. — Zviezda, Zadar, 1863. — Prilog uz Narodni list, Zadar, 12. rujna 1863, br. 73. — Isti list, 1863, br. 87—88. — Narodni kalendar, Zadar, 1864. — J. Raulić, Da li je L. Botić napisao autobiografski roman? Hrvatski glasnik, Split, 1939, br. 299. — Isti: Ostavština književnika L. Botića, Republika, Zagreb, 1946, br. 9—10. — Dušan Berić: Rukopisna ostavština L. Botića, Književni Jadran, Split, 1953, br. 15. 12. [Đakovo, 20. VIII. 1858.]. Kaže, da je Ignjatije Broš položio ispit zrelosti, pa bi sada htio učiti medicinu, kad bi mogao u Josephinumu dobiti besplatno mjesto kao vojni pitomac. Molba će stići na vrijeme, a njega kao vrlo poznata u Beču, moli da je preporuči preko dra Dvoračeka ili drugih svojih prijatelja, jer je Botiću nemoguće odcijepiti od sirotinje 3—400 for. godišnje. A. T. Brlić je zabilježio na Botićevo pismo: »Sisak 25. 8. [18]58. da sam biskupu pisao.] 117