ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 56

Upada u oči da su sve bilježnice sastavljene od četiri kvaterniona (osim one za 1786. godinu) i da je u svim kvaternionima ispisano po 8 listova. Zašto je to tako bit će jasno kad se kaže o kakvim se bilježnicama radi. Radi se o bilježnicama koje su vođene u francuskom konzulatu u Dubrovniku,

1 a sadrže podatke o prometu trgovačke robe i brodova u lukama njegove nadležnosti. Ovdje se odmah mora naglasiti da nijedna luka na području Dubrovačke Republike, na koju se protezala nadležnost francuskog konzula, kao što je Cavtat, Slano, Trstenik, Orebić, Trpanj i druge, u bilježnicama nije posebno naznačena. Sve se vodi jedinstveno kao da se radi o jednoj dubrovačkoj luci. U stvari, tako je i bilo, jer je samo neznatan promet mogao otpasti na ostale luke, odakle su odlazili tereti slane ribe na velesajam u Sinigaliji. Budući da su podaci o prometu robe i brodova dati po tromjesečjima (zato bi tačnije bilo da bilježnice nose naslov »Trimestrali del comercio«, a ne »Mensuali«), najprikladnije je bilo da se za svako tromjesečje odijeli po jedan kvaternion. To tim više, jer su podaci upisivani u slobodne kvaternione, koji su se po završenoj godini uvezivali. Neprilike pri upisivanju u slobodne kvaternione mogle su nastati jedino u času uvezivanja. Tako se desilo da su kvaternioni u bilježnici za 1792. godinu uvezani bez redoslijeda tromjesečja, a u onoj za 1786. prvi kvaternion za mjesec siječanj, veljaču i ožujak nije uopće uvezan. Što se tiče jezika na kojem su bilježnice vođene, treba reći da su u njima zastupana dva jezika: francuski i talijanski. Glave i rubrike dosljedno su upisivane na francuskom, a ostali podaci, uz rijetke iznimke, na talijanskom jeziku. Rečeno je ranije da je u svakom kvaternionu ispisano samo po osam listova (listovi nisu jednako ispunjeni). Razlog tome leži u vrstama podataka. Podaci o prometu robe i brodova dati su, naime, u osam kategorija, i to ovim slijedom: 1. uvoz robe iz kršćanskih zemalja 2. izvoz robe u kršćanske zemlje 3. broj brodova prispjelih iz kršćanskih zemalja 4. broj brodova koji su otplovili u kršćanske zemlje 5. uvoz robe iz država turskog sultana i vladara Berberije 6. izvoz robe u države turskog sultana i vladara Berberije 7. broj brodova prispjelih iz država turskog sultana i vladara Berberije 8. broj brodova koji su otplovili u države turskog sultana i vladara Berberije. • Ove iste kategorije podataka date su u svim godinama i u svim tromjesečjima, i to uvijek na osam listova. Ova činjenica sama po sebi do1 TJ ovo vrijeme bio je francuski konzul i otpravnik poslova u Dubrovniku René Charles Bruère Desrivaux, otac poznatog dubrovačkog pjesnika Marka Bruerovića. Bio je konzul od 1772. god. sve do pada Republike, a zatim za kratko vrijeme administrator okupiranog Dubrovnika. Nikad nije bio prijateljski raspoložen prema dubrovačkoj vladi pa je s njom često dolazio u konflikte. 56