ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 53

ribarskih brodova i čamaca, Pomorski zbornik 4, Zadar). Prema statistici ribarskih brodova u Chioggi za god. 1780. među te brodove spadali su: »Nascare ossia Tartane, Tartane mezzane, Pieleghi grossi, Sardellere, Pieleghi picoli, Bragazzi ad uso di Tartana, Tratte grandi» (B. Stulli, Borba oko ribolova u obalnom moru Istre, Rovinj i Chioggia u XVIII st., Split 1955, str. 29). 24 Trabàcolo, trabakul, trtalun. Trabàcolo, s. m., Trabacco o Trabaccolo, specie di bastimento grosso che serve agli usi mercantili, e non pùo bordeggiare perché ha il fondo chiatto, e corne dicesi dà Costruttori, a rombo tondo (G. Boerio, n. dj.). 25 Pièlegho, s. m., Nome d'una Barca di mare a tre alberi della forma del Trabaccolo, e di portata minore di cento tonnelate. La voce nostra vernacola dériva forse dal latino Pelagus, mare, essendo appunto il Pielegho quella barca grossa pescareccia che s'espone con piu sicurezza ai pericoli del mare nella pesca (G. Boerio, n. dj.). U 18. st. »pieleghe« je posjedovala i obitelj Garanjin i koristila ih u trgovačke svrhe. 26 Gajeta, f., poveća je lađa, nepokrivena, s jednom katarkom (Rječnik Akademije, n. dj., dio III, Zagreb 1887—1891, str. 90). 27 Anonimni izvjestitelj piše da je u predjelima gdje je Krka plovna vidio samo male lađe koje on naziva »cannoe«. To su zapravo trupice, jer dalje govori da su bile učinjene iz jednog debla, da su u njih mogla stati dva, najviše tri čovjeka i da narod takve lađe naziva »zoppoli« (G. Novak, n. dj., Starine 50, str. 498). Copuli, lađe i lâje prema Basioliju su ladve prva plovila kojima je naš ribar lovio ribe na Jadranu, a nastajala su na onim područjima koja su obilovala šumama. Pod imenom »zopulo«, »copuli«, »barcam zopulum vel batelum«, spominju se u statutima grada Trogira, Hvarske komune, Cresa, Lošinja i Paga, u ugovoru između ribara s Korčule i Dubrovčana, prije 15. st., a po Fortisu, trupice su tako nazivali i stanovnici Vinodola (A. Basioli, n. dj., str. 281, 282, 284). Sto se tiče ribarstva, anonimni pisac kaže za svoje doba da je ono jedna od najunosnijih grana dalmatinske privrede, ali kao ni u drugim granama, tako ni u ovoj ne znaju Dalmatinci umanjiti troškove, a podići dobit (G. Novak, Rudarstvo i iskorišćavanje rijeka i mora u Dalmaciji u XVIII st.. Starine JAZU 52, Zagreb 1962, str. 8). Međutim, Garanjin u spomenutom rukopisu prikazuje drugačiju situaciju za njegovo doba. On kaže da se uza svo bogatstvo raznih vrsta riba, ribarstvo u Dalmaciji od nekoliko godina unazad približava potpunom izumiranju. Smatra da je tome uzrok mirno razdoblje bez ratova, u kojem su se ljudi vratili poljoprivredi, što u ranijim ratnim vremenima nisu mogli. 28 I. Rubić, n. dj., str. 248. 29 Fortis pak donosi podatak o dvostrukom broju stanovnika. On kaže da je u Poljicima u to doba bilo cea 15.000 stanovnika, koji su se dijelili u tri grupe: ugriće, potomke bosanskih plemića i plebejce, u stvari težake. Grada nije bilo nijednog. (A. Fortis, Viaggio in Dalmazia, Venezia 1774. str. 92). 30 Anonimni izvjestitelj na nekoliko mjesta posebno govori o Poljicima. Tako kaže da se Poljica ističu marljivim i boljim vođenjem poljodjelstva (G. Novak, n. dj., Starine JAZU, 50, str. 510). To isto kaže i Garanjin u rukopisu u kojem daje prijedloge za unapređivanje poljodjelstva. On se divi naprednosti Poljica u odnosu na područje koje ih okružuje (rukopis u Historijskom arhivu u Splitu). 31 Za pojedine podatke o Poljicima mnogo mi je pomogao dr Jure Marušić, na čemu mu i ovim putem zahvaljujem. 32 Pri zbrajanju pojedinih i vertikalnih i vodoravnih rubrika, u obje su se tabele autorima uvukle greške. Horizontalne zbrojeve smo korigirali (oni se odnose samo na zbrojeve stanovništva) samo u sumarnim ciframa po teritorijama (kopnena Dalmacija, otočna i Mletačka Albanija) i u konačnom zbroju. Vertikalni su zbrojevi na Bođuovoj tabeli već ranije bili korigirani olovkom i s tim je korekturama donosimo. Na Condulmerovoj smo tabeli korigirali vertikalne zbrojeve na slijedećim rubrikama: za kopneni dio Dalmacije za rubriku građanske obitelji i sitno blago, za otočni dio Dalmacije zbroj stanovnika katolika i zbrojeve hladnog oružja, za Mletačku Albaniju zbroj djevojaka te logično za te podatke, zbrojeve konačnih cifara. Za Rab u rubrici katolici (anime latine) naznačeno je 4036 i to je jedina vjeroispovijest na tom otoku. Međutim, kad autor tabele tu sumu unosi u konačni horizontalni zbroj bilježi je kao 4306. Ovu grešku nismo korigirali, jer koji je od ta dva podatka tačan ne možemo ustanoviti. Na Condulmerovoj tabeli u sumarnim rubrikama prenesenim za konačni zbroj pogrešno su preneseni pojedini vertikalni zbrojevi, i to: za kopneni dio Dalmacije u rubrikama plemićkih obitelji (292), građanskih obitelji (1432), dječaka do 16 god. (37321), muškaraca do 60 god. (45716), staraca (8327), obrtnika (1096), katolika (141773), ukupni broj duša (183905), sitnog blaga (846743), livada u privatnom vlasništvu (3293). Za otočni dio Dalmacije preneseni su pogrešni zbrojevi u rubrikama: obrtnika (641), katolika (37117), ukupno duša (39669), hladnog oružja (2569). Za Mletačku Albaniju pogrešno su preneseni u rubrikama: građanskih obitelji (185), pučkih obitelji (1163), grkoistočnjačkih svećenika (202), stanovnika katolika (7228), grkoistočnjaka (15642), ukupno stanovnika (24974), krupnog blaga (4090), mlinova za žito (72), te gajeta i drugih sitnih lađa (242). U priloženoj tabeli sve smo te zbrojeve korigirali prema zbrojevima pojedinačnih cifara i na osnovu tih korektura ispravljen je i konačni zbroj. 53