ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 454
Arhiv Hrvatske dobio i pismena priznanja, kako od spomenutog Arhiva u Firenzi, tako i od Generalne direkcije talijanskih državnih arhiva u Rimu; usluge istraživačima, jer je i za ove poslove Arhiv Hrvatske dobio priznanje na nedavno održanom Kongresu arhivskih radnika Jugoslavije na kojem je istaknuta velika korist što je istraživačima pružao izrađeni »Vodič kroz arhivsku građu Arhiva Hrvatske«; isto je tako odato priznanje i uslugama koje istraživači dobivaju u čitaonici ovog Arhiva; organizaciju arhivističkog tromjesečnog tečaja, koji je po općem priznanju bio uspješan i koristan za arhivsku službu u Republici; arhivske izložbe koje je sam Arhiv organizirao, te pomoć drugim kulturnim ustanovama u njihovoj izložbenoj aktivnosti. Isto tako treba spomenuti i postignute naučne rezultate. Oni se ogledaju prije svega u novim svescima Zaključaka Hrvatskog sabora i Arhivskog vjesnika, koji se nalaze u štampi. Osim toga vidljivi su i iz vrlo dobrih rezultata koji su postignuti ove godine na sabiranju građe iz domaćih i stranih arhiva o seljačkoj buni 1573. god. Konačno treba naglasiti i to da je sveukupno veliki obim, kako programiranih tako i vanplanskih poslova, neophodno zahtijevao da dio arhivskih radnika ove ustanove uloži i mnogo prekovremenog rada za njihovo izvršenje. Briga za ostvarenje vlastitih prihoda ustanove bila je također dobra. Mnogo je napora uloženo za realizaciju takvih prihoda, a objektivno uzevši poznata je činjenica da ova ustanova po karakteru svoga rada ima razmjerno skromne mogućnosti da ostvari takve prihode. Ako financijski gledamo, ostvarene cifre i nisu tako visoke, potrebno je naglasiti da su zaista ulagani napori kako bi se sve postojeće mogućnosti što više iskoristile. Pri tome treba pak voditi računa da redovna dotacija u iznosu od N. Din. 747.500 dobivena za ovogodišnji program rada, predstavlja zapravo skromna sredstva ako se uzme u obzir da je u ustanovi zaposleno 40 radnika. Koeficijent odnosa između iznosa dotacije i broja zaposlenih radnika u drugim ustanovama mnogo je povoljniji. Financijsko poslovanje odvijalo se uredno i ažurno. Na završni račun za 1967. god. kao i periodične obračune, Služba društvenog knjigovodstva nije dala nikakve primjedbe. Ocjenjujući postignute rezultate u njihovoj cjelini treba, uz sve što je već rečeno, uzeti u obzir i razmjerno teške uvjete rada pod kojima radnici Arhiva obavljaju svoje poslove. Pri tome se ne radi samo o činjenici da je ustanova dekoncentrirana na sedam raznih mjesta, od čega u šest raznih objekata na području grada Zagreba i jednom izvan Zagreba, već se teškoće sastoje prvenstveno u tome, što je većina radnih prostorija nepodesna za rad s arhivskom građom i što je broj tih radnih prostorija premalen, pa veći broj radnika radi na previše skučenom prostoru te su higijensko-tehnički uvjeti rada vrlo teški. Sumirajući iskustva i najvažnije potrebe iz prakse ostvarenja godišnjeg programa rada ističu se ovi problemi: — da nadležni organi Republike uvaže prioritet rješavanja smještaja Arhiva Hrvatske, koji se od svih kulturnih ustanova nalazi u najtežoj situaciji uzrokovanoj dekoncentracijom, nepodesnošću i daleko premalim brojem radnih i naročito spremišnih prostorija; bilo bi potrebno da se u 1969. god. nastavi i izradi bar još jedan dio projektne dokumentacije za predviđenu novu zgradu Arhiva; osnovni problemi sigurnosti dragocjene historijske dokumentacije, smještene u ovom nacionalnom arhivu, neizbježno traže kontinuirane napore u rješavanju ovog smještajnog problema; —• da nadležni organi ubrzaju postupak donošenja novih i efikasnijih propisa o čuvanju registraturne građe, tj. arhivske građe u nastajanju; bez takvih propisa nedovoljne su zaštitne mjere koje poduzima ovaj Arhiv; — da se u programu rada za 1969. god. posveti još veća briga evidenciji građe izvan Arhiva, u smislu zaključaka Arhivskog savjeta Hrvatske; 454
