ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 46

radnika nastanjenih u selima i gradskim predgrađima, od kojih je bila formirana teritorijalna vojska, cernide. 13 Nažalost, i ovdje imamo samo šture podatke kakvi i mogu biti u ovakvim tabelarnim prikazima, a o umjetničkoj izradi oružja, o pleme­nitim metalima i sedefu, čime su pojedini 'komadi bili ukrašeni, nažalost ne znamo ništa. Slika mnogih vrijednih komada oružja ostala je i do danas u sjećanju naših starih Zagoraca, a nešto je od toga srećom i sa­čuvano. Ipak je, nerazumijevanjem neukih i vihorom vremena, većina ovih vrijednih predmeta zauvijek nestala. U osmoj rubrici dan je broj kuća. Izgleda da se ovaj podatak odnosi na broj zgrada, a ne na broj obitelji. Ostale su rubrike važne za upozna­vanje ekonomske baze u Dalmaciji. One nam donose popis stoke po vrstama, i to konja za jahanje, 14 krupnog i sitnog blaga 15 i teretne marve, koja je bila tako dragocjena za Dalmaciju u kojoj cesta gotovo i nije bilo, a teren je dobrim dijelom bio teško prohodni kamenjar. 16 U devetoj je rubrici, kako je već rečeno, dana površina livada. Na tabeli nije nazna­čeno kojom su mjerom izražene cifre, ali se vjerojatno radi o padovan­skim kampima. 17 U kampima veličinu terena izražava i Garanjin, dok je Steffaneo precizira u kampima i njegovim dijelovima kvartima i ta­volama. U geografskim podacima ne možemo ni činiti usporedbu između Oondulmerove tabele i Garanjinove, koja je daleko bogatija, a da i ne govorimo o Steffaneovoj, koja analitički razrađuje teren Dalmacije. Deseta rubrika u ovim tabelama, nazvana »Edifizi«, daje pregled mlinova za žitarice i ulje, 18 a posljednja donosi pregled plovnih objekata svih vrsti i veličina koje je imala tadašnja Dalmacija i Mletačka Albanija. Iste vrste lađa nabrojene su i u jednoj i u drugoj tabeli, samo što Condul­mer za sve stavlja zajednički naziv »barche da traffico e da traghetto«. Rubrika je podijeljena na 8 podrubrika. Kod Boldua je tih 8 rubrika podijeljeno u dvije grupe, u prvoj su »legni da traffico«, brodovi za pro­met i trgovinu. To su bili veći brodovi: vašeli 19 i fregadoni, 20 zatim po­lake, 21 marciljane, 22 pandore, tartane, 23 tartanele, trabakuli 24 i pelige. 25 U drugu su grupu spadali »legni da traghetto«, a to su bile gajete 26 i barkete. Izgleda da autori tabela danoise samo podatke o plovnim objektima na moru, bez obzira na njihovu veličinu, dok trupice koje su se tako mnogo upotrebljavale za prijevoz ljudi i manjih tereta, kao i za ribolov na rijekama, nisu uopće uzimali u obzir. Tako npr. na upravnom pod­ručju Knina, kao i Neretve (Metkovića) nisu zabilježeni plovni objekti, iako ih je sigurno bilo u većem broju, kako za kninsko područje kaže anonimni izvjestitelj. 27 U obim tabelama podaci za sve upravne jedinice jednako su umetani u tipizirane rubrike. To je sastavljačima svakako 'bilo. najpraktičnije, i tako su tabele najpreglednije, ali na taj način specifičnosti nisu mogle doći do izražaja. Npr. u obim tabelama stoji »Pogiza e suo territorio«, kao što je to naznačeno i za ostala upravna područja koja su imala glavni grad i ostali teritorij, npr. Split, Šibenik, Zadar, itd. Međutim, cijeli teritorij ove male kneževine u blizini Splita zvao se Poljica, i na njemu nije bilo nijednog naselja koje bi nosilo naziv Poljica. Dalje, kao i u svim ostalim upravnim jedinicama po klasnoj podjeli svrstane su obitelji i u Poljicima pod plemićke, građanske i pučke. Međutim, stanov-

Next

/
Thumbnails
Contents