ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 415
Sačuvala su se i dva vrijedna registra pisama. U jednom su registrirana pisma što ih je Paštrić primio 1703. godine (a koja su mu u svibnju te godine bila poslana). Registar je napravio sam Paštrić (Borg. lat. 740, ff. 67—68v). Drugi pak registar sadrži popis pisama što ih je Paštrić odaslao u razdoblju od 19. lipnja 1688. do 26. kolovoza 1690 (Borg. lat. 94, 350—357v). Iz ove razgranate korespodencije vidi se da je Paštrić bio ukorijenjen u svome vremenu i saživljen sa suvremenicima. Istraživanje ove bogate korespondencije omogućit će bolje poznavanje Paštrićevih veza sa suvremenicima. Možda će adrese na pismima što su Paštriću bila u razno doba pošiljana, predstavljati trag koji će dovesti do upoznavanja Paštrićeva boravišta u pojedinom razdoblju. Istraživaču Paštrićeva životnog tijeka bit će, bez sumnje, od koristi to što smo naveli pisma u skupinama s donjom i gornjom vremenskom granicom. 9 — Filozofija U Paštrićevoj se ostavštini nalaze bilješke koje otkrivaju Paštrićeva filozofska zanimanja. Kako se iz njihovih naslova vidi, radi se o strukturi znanosti. »Arbor scientiarum omnium« nalazi se u kodeksu Borg. lat. 483, ff. 282v— 283. U kodeksu Borg. lat. 483, nalaze se dva primjerka teksta koji nosi naslov »Della scienza universale«, te pismo Möns. Kuenburgu, rođaku nadbiskupa u Salzburgu, o univerzalnoj znanosti (ff. 242—251; 253—258). U istom kodeksu nalazi se i tabela »Ordo scientiarum in decern digitis« u dva primjerka (ff. 290v— 300; 420). Trebat će utvrditi radi li se o prijepisima ili o samostalnim Paštrićevim doumljivanjima. 10 — Matematika, kronologija, medicina, kultura bilja U kodeksu Borg. lat. 95, nalaze se u Paštrićevoj ostavštini bilješke koje se tiču matematike, medicine i kronologije (ff. 1—187). U istom se kodeksu sačuvalo pismo Antuna Marije Agostija, upravljeno Ivanu Paštriću, u kojemu se radi o kulturi lana (f. 60). Paštrićev interes za kronologiju razumljiv je već stoga što se on bavio pitanjima istočne crkve, a ta su u ono vrijeme implicirala pitanje kalendara. U već spomenutom kodeksu Borg. lat. 95, sačuvane su bilješke iz 1699. o kalendaru Armena. U kodeksu pak Borg. lat. 481, dolazi tekst »Del Calendario Romano col periodo Norisiano di 1932 anni« (ff. 414—421). O periodu kard. Norisa, s kojim je Paštrić bio u dodiru, radi se i u spisu »Del Calendario Romano col Periodo Norisiano« (Borg. lat. 95, ff. 179—182v). 11 — Politika Uz kodeks Borg. lat. 498, uz folije 52, 71—72, 294 u kojima se radi o Moskoviji, zapisao sam (4. II 1964): »Sve vrvi od političkih relacija.« Više se ne sjećam kakve su prirode ti politički izvještaji, no jasno je da oni postoje. Sačuvala su se brojna pisma što ih je Ignacije Deziderije von Peu fingen slao Paštriću od 1696, do 1702, a koja se tiču političkih zbivanja, tako npr. rata za prestolonasljeđe u Španjolskoj. U Paštrićevoj se ostavštini nalazi i tekst posvete Ljudevitu XIV, te kard. d'Estrees i Marku Vinku Coronelliju na sirijskom i arapskom jeziku. Paštrić je napisao nekoliko primjeraka prijevoda te posvete (Bog. lat. 482, ff. 497—500). Zanimljivo bi bilo utvrditi kako se Paštrić odnosio prema Ljudevitu XIV i francuskim simpatizerima u Rimu, koji su zadavali pojedinim papama teških briga. — U Paštrićevoj se ostavštini nadalje nalazi kratak, izrazito politički tekst o ligi Leopolda I, Ivana kralja poljskoga i Mletaka iza pobjede nad Turcima 1683. (Bog. lat. 480, ff. 231—231v). 415
