ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 343
2. Treba razlikovati katalog od registra i indeksa. Mnogi upotrebljavaju termin »registar« kao sinonim za katalog. No razlika je više nego očita. Registri su knjige nastale u toku administrativnog poslovanja upravnih, sudskih i drugih ustanova, kao takvi imaju karakter dokumentacije i čine dio arhivske građe u arhivu. Katalozi su naprotiv pomagala izrađena u arhivu (ili na nekom drugom mjestu gdje se dokumentacija čuva), a u Cilju naučne informacije. Ukratko, registri su arhivska građa, a katalozi naučho-informativno sredstvo. Notarski, sudski, kazneni, trgovački i drugi registri, matice, gruntovne knjige i si. nemaju ništa zajedničko s katalozima izrađenima u arhivu, niti u sadržajnom pogledu niti po karakteru niti po namjeni. Pod registrom se često podrazumijeva i »indeks«, kazalo, pomoćna knjiga nastala također u registraturi, a osim toga i kazalo na kraju štampane knjige ili časopisa. Ovo su razlozi više da terminu »katalog« dademo posve određeno značenje u smislu arhivskog pomagala. Da se tim terminom služe i u biliotekarstvu, to ne mora biti razlogom da zaziremo od njegove upotrebe. U biblioteci izrazi »katalog« i »katalogizacija« imaju posve drugo značenje od onoga što ga imaju u arhivima. Nije razlika samo u predmetu obrade nego se i metode međusobno razlikuju, iako svaka od tih struka upotrebljava za njih iste termine. 3. Katalozi kao oblik analitičke obrade arhivske dokumentacije. Katalozi — upravo kao i analitički inventari i indeksi — predstavljaju analitički oblik obrade dokumentacije. Upravo u tome i leži njihova velika važnost kao izvora naučne informacije. Predmet takve obrade čine prije svega pojedinačni dokumenti od naročitog značenja za znanstvena istraživanja, bez obzira da li se radi o dokumentima iz starijeg ili novijeg vremenskog razdoblja. Pri tome nikakvu ulogu ne igra ni vrsta dokumenata ni njihove formalne odlike. Katalogom obuhvatiti sve dokumente ne gledajući na njihovu vrijednost i značenje — kako su to neki kod nas u svoje vrijeme preporučali —• ne bi imalo nikakvog smisla. Generalni katalog kao odraz strukture, sadržaja i smještaja cjelokupnog materijala arhivskog fonda nekog arhiva, Više je idealna zamisao nego li praktički izvediv zadatak. I same su serije suviše glomazne da bi bile prikladne za analitičku obradu. Može se postaviti i pitanje, da h bi uopće bilo uputno na takav način opisivati serije, kada su one već opisane, ako ne u inventaru, a ono u vodiču. Prije bi se mogli odlučiti za individualnu obradu protokola, svežnjeva, kutija, mapa. Ali ovdje, kao i kod serija, izradi kataloga treba pretpostaviti izradu indeksa. Na suvremenu arhivsku dokumentaciju primijeniti individualnu obradu u takvom obliku značilo bi strahovito rasipanje vremena, a u neku ruku to bi bilo ponavljanje onoga što je već jednom na sličan način učinjeno u registraturi. A to dakako nije svrha rada u arhivu. Iz navedenih razloga na ovom ćemo mjestu uzeti u razmatranje samo dva oblika kataloga. To su katalozi izrasli iz regesta i predmetni katalozi. Ovi ne samo da su praktički mogući nego čine i prijeku potrebu svakog arhiva koji raspolaže vrijednom arhivskom dokumentacijom. 343
