ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 261

INVENTAR I REGESTI ZA STARIJE DOKUMENTE ZAGREBAČKOGA KAPTOLSKOG ARHIVA G. 1401—1700 (Inventarium et regesta Actorum Capituli Zagrabiensi Antiquorum) Dr Josip Buturac Arhiv Zagrebačkoga prvostolnoga kaptola s vremenskim rasponom od g. 1201. do 1918, s oko 1000 svežanj a isprava i spisa i gotovo toliko uredskih knjiga, ide u red važnijih privatnih arhiva, odnosno arhivskih zbirki (u širem smislu). Od g. 1916. pohranjen je u Arhivu SR Hrvatske (Zagreb, Marulićev trg 21) kao privatni depozit. Oduvijek je bio podijeljen u dva dijela: privatni arhiv ili arhiv kaptola 'kao crkvene korporacije i javni arhiv ili Locus credibilis. Privatni je arhiv nastao djelovanjem triju kancelarija: lektorove, sučeve i upravitelja posjeda. Kaptolsku je arhivsku građu prvi sređivao vjerojatno kanonik Đuro Marcelović (1701—1741), zatim prof. Ladislav Zužić (umro 1835), kaptolski bilježnik, i Josip Fürst, a sredinom ovoga stoljeća dr Josip Buturac. Najvažniji dokumenti privatnoga dijela Kaptolskog arhiva poznati su pod imenom —Acta Capituli Antiqua (skraćenica: AC A). Vremenski im je razmak: 1201—1700 (ima međutim u pojedinim dosjeima i dodatnih spisa sve do 1771). Nominalno ova serija »Antiqua« ima 127 svežanja (fascikula), a zapravo ih ima samo 118, jer ne postoje brojevi svežanja: 80, 85, 86, 89, 90, 93, 97, 98 i 102 — dakle devet svežanja. Svežnje od 1 do 100. sredio je i popisao, odnosno sastavio abecedni »Repertorij«, spomenuti prof. Zužić g. 1821—1824. Međutim, u tom se hvale vrijednom popisu nigdje ne spominju čas prije rečeni svežnji: 80, 85, 86, 89, 90, 93, 97, 98. Po svemu se čini da je posao oko sređivanja i popisivanja radilo više osoba i da taj posao nije na vrijeme i po planu izvršen. Posljedica je toga bila da je osam brojeva svežanja (fascikula) »preskočeno«, i da je znatan dio starije arhivske građe ostao nesređen i nepopisan. Pomutnjom registratora-arhivista načinjena su dva različita svežnja koja nose br. 3, i opet dva koja nose br. 4. Ti su dupli svežnji stvoreni ne samo pri sređivanju nego i pri popisivanju. Prva dva svežnja — ACA f 3 i 4 — sadržavaju spise koji se odnose na crkvenu desetinu, zapravo na njihovo registriranje. I oni su sačuvani. Naprotiv, nisu sačuvana druga dva svežnja br. 3 i 4 s važnim desetinskim spisima koji se odnose na