ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 221

nakon god. 181L neuredno i nesređeno smješten u jednoj prostoriji na način, da je nemoguće naći ono što se traži; spisi se nalaze i po podu, a jedan dio je smješten u mnogo sanduka, naslaganih jedan povrh drugoga; kada se Okružni kapetanat preseli u zgradu Kneževa dvora, tamo će biti mjesta za uredno držanje arhiva. L. Čurlicu ocjenjuje Kapetanat kao osobu prikladnu za sređivanje političkog arhiva, napominjući: da je završio studije u dubrovačkom liceju; da ima 30 godina, a čestit je i dobrog ponašanja; da je doživio materijalne poteškoće, izgubivši znatan novac u pomorskom poslovanju, pa traži neku upravnu ili sudsku službu, a da je već vršio javne poslove, te od god. 1813. zamjenjivao sudskog kancelistu. Na kraju, Kapetanat predlaže Vladi da se svakako pristupi sređenju političkog arhiva, te da se taj posao povjeri L. Čurlici, jer da Kapetanat ima premalo službenika a da bi oni mogli izvršiti još i taj posao

70 Vlada je te prijedloge prihvatila 28. V 1816; Kapetanat je obavijestio L. Čurlicu o tome, a Vladu u Zadru izvještava 15. VI 1816. da je imenovani istoga dana započeo radom na sređivanju političkog arhiva

71

. U toku rada Čurlica je nastojao da dobije neko stalno zaposlenje, pa se bio obratio Vladi u Zadar moleći da ga se postavi sudskim arhivarom u Dubrovniku. Vlada šalje njegovu molbu Okružnom kapetanatu u Dubrovniku, time da se moldtelj obrati nadležnim sudskim organima, a ujedno traži izvještaj o toku radova na sređivanju političkog arhiva

72

. Na odnosni upit Kapetanata izvijestio je Čurlica 23. XII 1816. o svom sređivačkom radu. Prije svega naglašava veliki obim građe koju mora da sredi, podsjećajući na dva zadatka: na zadatak da što bolje sredi arhiv stare Republike, koja je postojala toliko vjekova 1 na zadatak da što bolje sredi i velik broj 'knjiga i spisa financijskih i srodnih organa te države

73

. Posebno ističe kako treba mnogo »proučavanja« da bi se pročitalo i klasificiralo ono mnoštvo pergamena iz 11, 12. i 13. stoljeća. Potrebni su mjeseci napornog rada, navodi čurlica, da bi se prenosili i premještali sanduci i omoti puni prašine, te sredile tolike količine sasvim ispremiješane arhivske građe. On je radio svim marom, a predviđa da bi posao mogao završiti sredinom siječnja 1817. godine. Na kraju izvještaja spominje da se u političkom arhivu nalazi »dpbar dio dokumenata« koji nisu navedeni u inventaru koji mu je predan kao pomagalo pri radu (misleći očito na Kersin inventar iz 1812. godine) pa dodaje: »Ovi stari dokumenti, dijelom uništeni vlagom, jer su za prošlih vremena bili loše smješteni, mogli bi se naknadno ispitati i pregledati, ako Okružni kapetanat bude smatrao svrsishodnim da se to učini.«

74 Okružni je kapetanat u svom dopisu od 28. XII 1816. upućenom Vladi u Zadru ponovio većinu navoda iz izvještaja L. Čurlice. Nije zaboravio ponoviti da su dokumenti Dubrovačkog arhiva »bih potpuno ispremiješani od francuskih vlasti«, ali je prešutio podatke o oštećenosti građe, za koju se i sam nije brinuo kako treba. Kapetanat obećava Vladi da će sređivanje biti dvoršeno tokom siječnja 1817. godine, kada će joj dostaviti i »analitički indeks« političkog arhiva. Uvjerava, konačno, Vladu da mu 70 HAD, Okružni kapetanat (u nastavku skraćeno: OK), br. 1622/1816. 71 Isto, br. 3372 i 3536/1816. 72 Isto, br. 7180/1816. 73 Posebno se spominju knjige i spisi proistekli iz rada »quinque officiales rationum«, te serija »Grassa«. O tim organima vidi: Vojnović K., Državni rizničari republike dubrovačke (»Rad« JAZU, knj. 127, Zagreb 1896), str. 26, 82—85. 74 HAD, OK br. 8388/1816. • 221