ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 215

ralo se, naravno, odraziti na kontinuitetu i ekspeditivnosti pravosuđa u Dubrovačkoj provinciji. Time, što je na osnovi Kersina inventara izvršena raspodjela građe novoformiranim sudovima u Dubrovniku, pokazalo se da su ipak postig­nuti ciljevi i svrhe zbog kojih je i naređena izrada tog inventara. Us­prkos primjedbama prokuratora Sorkočevića, ovaj je inventar ipak za­dovoljio tekuće potrebe sudske operative. Uz to, njegova praktična upotrebivost nije bila time završena, jer je kasnije, nakon desetak go­dina, ponovno korišten u daljim nastojanjima oko inventarizacije dubro­vačkih arhivalija d u težnji da se razdvojeni dijelovi ponovno integriraju u jednu cjelinu 45 . S obzirom na to kako je i zašto nastao, Kersin inventar ne pred­stavlja neko arhivističko ostvarenje. Njegovu autoru nije ni bila svrha da tako nešto postigne, jer on vrši inventarizaciju u određene svrhe sudske operative. No, usprkos tome njegov je inventar od posebnog in­teresa ne samo za povijest Dubrovačkog arhiva nego i s mnogo širih aspekata. Nastao u posebnim prilikama, nakon propasti aristokratke Dubrovačke Republike, u jeku temeljite izmjene društveno-političkog si­stema i državnog mehanizma, ovaj inventar pokazuje u kakvom se općem stanju, u tim posebnim prilikama, nalaze neke fundamentalne serije Dubrovačkog arhiva, kao što su: knjige zapisnika i druge pomoćne knjige Senata; iste knjige za Veliko vijeće; iste knjige za Malo vijeće; diplo­matsko dopisivanje Dubrovačke Republike sa Zapadom i Istokom, te ostala građa diplomatskog i konzularnog karaktera; rukopisni zakonski zbornici; zemljišne knjige; serije notarskih knjiga; serije knjiga i spisa pomorskih organa Republike i si. Sve su to, naime, serije od izvanredne vrijednosti za šire potrebe evropske nauke; pa je svaki povijesni podatak o njihovoj sudbini, pogotovo iz vremena neposredno nakon propasti Du­brovačke Republike, od naročitog značenja. Za pravnu povijest svakako je zanimljiv i popis pravnih djela i priručnika koje inventar iskazuje u građi kancelarije nekadašnjeg Suda za krivične parnice. Na kraju spo­menimo i naučno zanimljiv svojevrstan pregled opticaja raznih moneta u Dubrovniku, što ga daju popisi sudskih depozita u Kersinu inventaru. Kako je ovaj inventar prvenstveno zanimljivo svjedočanstvo o sta­nju dubrovačke arhivske građe 1812. godine, potrebno je još nešto reći 0 tom stanju i uvjetima čuvanja ove građe poslije izvršene njene raspo­djele u ožujku —svibnju 1812. god. Već je ranije naglašeno da su za čuvanje i stanje arhivalija bivše Dubrovačke Republike bile nepovoljne česte izmjene organa i njihovih kancelara, kojima je bila povjerena na brigu poslije 1808. godine. No, u datim okolnostima god. 1812, u vezi s opisanom raspodjelom, očito je bilo najpogodnije što je njen tako važan dio povjeren sudovima, jer oni po prirodi svoga rada, gledajući u svakom spisu svojevrsni dokument o ne­kom činjeničnom stanju, posebno o nekoj pravnoj činjenici, brižnije ču­vaju i arhivalije nego upravni organi, a pogotovo ako su u pitanju takvi formiranim sudovima. Dio te građe, i to uglavnom arhivalije proizišle iz diplomatske 1 konzularne djelatnosti bivše Dubrovačke Republike, preostao je i priključen arhiv­skoj i registraturnoj građi Intendanta Dubrovačke provincije, a kasnije će ga austrij­ska vlast tretirati kao »politički arhiv« upravne vlasti dubrovačkog okruga. « HAD, Okružni kapetanat, 1820, br. 3322/464; 1821, br. 7838/1004, 8365/1080; 1826, br. 1873/309.

Next

/
Thumbnails
Contents