ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)
Strana - 131
knez u Primorju može biti samo plemić. Da bi se zadovoljili pučani, zaključuje se da pučanin bude kapetan na tom području, ali podložan knezu Primorja. Odredbe prihvaćene na ovoj sjednici bit će u važnosti 6 mjeseci. Knez će obavljati dužnost pola godine. Za to vrijeme primat će plaću 150 perpera. Imat će dva konja i trojicu slugu. Sve će to uzdržavati na svoj trošak. Kapetan će primati mjesečno 75 perpera, uzdržavat će na svoj račun slugu i konja. Dužnost mu traje 6 mjeseci. Inače će knez imati ovlaštenja u vladanju, upravljanju i suđenju kakvu je imao onda kad je knez bio Laurencije de Bodaca. 243 Odmah se prišlo izboru novog kneza. Izabran je Marin Andrija de Ragnina, ali je on odbio primiti dužnost. Izbor se ponovio 10. X, ali bez rezultata. Tada se, istog dana, izglasava povišenje plaće knezu Primorja od 150 na 200 perpera za 6 mjeseci. Glasanjem je za kneza izabran Volcije Blaža de Babalio, ali je i on odbio da prihvati dužnost. Konačno, nakon drugog glasanja izabran je 14. X Junije de Zrieva, koji prihvaća i odlazi na dužnost. 244 21. X u Malom vijeću je izabran Dabiša, zvan Sape, za potkneza Primorja na rok od 6 mjeseci. 245 Istog su dana Živko de Benaša i Ivan de Georgio određeni da idu u Primorje da posjeku lozu starosjediocima, prema prijašnjem zaključku Velikog vijeća. Primat će plaću svaki po 10 perpera. Imat će uza se po 2 konja i po dvojicu slugu. Za njihovo uzdržavanje primat će dnevno 18 groša. Prilikom vršenja svoje dužnosti pri sječi loze pratit će ih knez Primorja. Seljaci iz jednog sela morat će ići u drugo radi sječe loze. 246 Ta će sječa loze potrajati i u studenom. 2. XI šalje se 15 sjekača loze (guastatores) da je posijeku. Dnevno će primati svaki po 2 groša. 31. X naređuje se da baštići (çintoloti) napuste Primorje do polovice idućeg mjeseca, studenog. Smiju ostati jedino ako će biti kmetovi dubrovačke vlastele. 247 Nakon dobijenih isprava o dodjeljivanju Primorja i sela Lisca Dubrovčanima, i nakon sprovedene diobe zemljišta i učvršćenja uprave i vlasti, bosanski kralj i vojvoda Radič tražili su da se Vlasima dopusti zimi pasti stada u Primorju. Dubrovačka vlada je to 28. X i 13. XI, odlučno odbila. 248 Dapače naredila je da se Vlasi odatle istjeraju. Dubrovnik je punovlasno i odlučno zaposjeo Primorje i ne želi praviti nikakve ustupke bivšim gospodarima tog područja. Dubrovnik je stanovnicima Primorja nametnuo svoje zakone koji su bili u skladu s feudalnim shvaćanjem posjeda »con certe leggi feudali«, kako je to uvidio i Rastić. 249 VI Dubrovčani su na temelju vjerodostojnih isprava kralja Ostoje i Radiča zaposjedi Primorje 1399. i u njemu organizirali svoju upravu. Kakva je situacija bila tamo 1400 i 1401. ne znamo, jer se nisu sačuvali zaključcd Senata, Velikog i Malog vijeća. Nedostaje za to razdoblje arhivska se243 Ref. 31, 197. 244 Ref. 31, 197'. 245 ibidem, 70'. 246 ibidem. 247 Liber viridis, cap. 96. 248 Ref. 31, 137'. w Resti, 185. 131
