ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)
Strana - 172
3. Sređivanje arhiva za vrijeme biskupa Maksimilijana Vrhovca godine 1815. Kad je Maksimilijan Vrhovac došao na zagrebačku biskupsku stolicu 28 uočio je potrebu da se arhiv uredi. Ali zbog javnih poslova i zbog prijenosa arhiva iz Zagreba pred Francuzima nije mogao dosta dugo ništa poduzeti. Kad se sve smirilo, biskup je bio spreman bez obzira na troškove pristupiti uređivanju, regestiranju arhiva i pisanju indeksa. Jedina poteškoća bila je što nije imao prikladna čovjeka za rad u arhivu. Malo ima, naime, školovanih ljudi koji bi imali strpljivosti za takav rad koji donosi tek privremenu zaslužbu, a još manje njih koji bi bili vješti starim pismima 29 . Upravo u Martinu Jurju Kovačiću i njegovu sinu Josipu Nikoli našao je biskup ljude dorasle toj zadaći. I kad su mu oni za vrijeme svog drugog boravka u Zagrebu 30 predložili sređivanje arhiva prema načelima koja mu je iznio M. J. Kovačić, biskup se vrlo rado složio s načinom rada, te je M. J. Kovačić mogao započeti sređivanje 9. siječnja 1815. Načela sređivanja koja je predložio M. J. Kovačić na odobrenje biskupu: 1. Ne smije se odbaciti ni majmanji ostatak spisa iz arhiva, nego se mora pregledati čitava masa, jer se ne zna gdje- može i malen listić unijeti svjetla. 2. Literarni spisi, kao izvještaji, mišljenja (opiniones), rasprave, pjesme i si., odvojit će se i nekim redom složiti, uvezati u sveske i uvrstiti među rukopise knjižnice (Metropolitane). 3. Pisma, gotovo sva originalna, pisana zagrebačkim biskupima, kao i pisma biskupa samih i drugih osoba upravljena drugima, razdijelit će se prema svojim vrstama i kronološki srediti, te uvezati u sveske. 4. Papinske bule i drugi rimski otpisi kao i spisi o jubilejima sačinjavat će zasebnu seriju. 5. Sinodalni spisi i spisi kanonskih vizitacija ići će također u posebne serije. 6. Molbe (libelli supplices) upravljene biskupima i drugim vlastima i osobama uvezat će se zasebno. 7. Articuli Congregationum Regni (saborski članci) složit će se kronološki. 8. Svi regesti dokumenta složit će se i uvezati u sveske. 9. Svi ostali spisi sredit će se po godinama, mjesecima i danima (kao gore pod br. 3). 28 Maksimilijan Vrhovac rođen je 23. 11. 1752. u Karlovcu. Filozofiju s doktoratom svršio je u Beču, a teologiju s doktoratom u Bolonji. 1784. postao je zagrebačkim kanonikom, 1785. rektorom sjemeništa u Zagrebu, a 1786. rektorom centralnog sjemeništa u Fešti. Imenovan je zagrebačkim, biskupom 21. 8. 1787. Posvećen je za biskupa u Požunu 13. 4. 1788, a svečano ustoličen u Zagrebu 16. 5. 1788. Mnogo se brinuo za katedralu, osnivao je nove župe, u dva maha bio je namjesnik banske časti, Vrhovac ide u red najznačajnijih zagrebačkih biskupa. Umro je 16. 12. 1827. — Vidi: J. Buturac — kao pod 22. 29 MEMORIA, str. 11—12. 30 Vidi ovdje naprijed str. 170. 172
