ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 146

U svemu je HAV u 1967. godini izvršio evidentiranje i popisivanje arhivske građe u 6 muzejskih ustanova 12 rimokatoličkih župa 2 srpske pravoslavne parohije i 1 evangeličkoj župi Muzejske ustanove su: Gradski muzej u Varaždinu, Muzej Međimurja u Čakovcu, muzeji u Krapini, Varaždinskim Toplicama, Koprivnici i Začretju. Crkveni arhivi popisani su u: rimokatoličkim župnim uredima u Koprivnici, Goli, Kuzmincu, Delekovcu, Hlebinama, Drnju, Imbriovcu, Koprivničkom Ivancu, Novigradu Podravskom, Rasinji, Sigetcu, Peterancu i Legradu; u srpskoj pravoslavnoj parohiji u Plavšincu i manastiru Lepavina; u evangeličkoj župi u Legradu. Arhivska građa u muzejima Gradski muzej u Varaždinu je gotovo sve arhive, arhivske zbirke i pojedinačno sabrane dokumente već odavno predao HAV-u. Pojedinačni dokumenti koji su još ostali u tom muzeju odnose se na cehovske majstorske svjedodžbe i nalaze se u njihovoj muzejskoj zbirci »caehalia«. Isto je tako u Muzeju ostalo i nekoliko tlocrta grada Varaždina. U školskom muzeju u Začretju nalazi se nevelika arhivska građa, koja se odnosi na manje važnu korespondenciju provizora, s jedne strane, i obitelji Sermage, Schlipenbach i Wranyczany s druge strane, u vremenu od 1742. do. 19.34. g. U tom je školskom muzeju sačuvana također Vatrogasna arhivska zbirka Začretje 1884—1910. godine. U muzeju u Krapini nalaze se važniji dokumenti, koje je HAV prošle godine preuzeo, na stručno-naučnu obradu. To su isprave od 1353. do 1812. godine, i to kralja Ljudevita I, Matije Korvina, Rudolf a II, Ferdinanda II, Leopolda i Franje I — privilegij »oppidi Krapina«, odnosno njegovi prijepisi i potvrde; zatim isprave banova i drugih hrvatskih velikaša, koje se odnose na pravo sajmova ili uređuju neka druga sporna pitanja trgovišta Krapine i njezina susjedstva. U istome muzeju čuvaju se i 24 protokola trgovišta Krapina, od 1763. do 1876. godine. Nije potrebno isticati značenje tih knjiga za historiju ovoga naselja. Ništa manje nije značajna ni arhivska građa evidentirana i popisana u Muzeju u Varaždinskim Toplicama. Pored dviju manje važnih arhivskih obiteljskih zbirki »Piplek« i »Bešenić« (iz 18. i 19. stoljeća), nalazi se tu značajniji arhivski materijal urbarijalnog karaktera (5 svežnjeva i 6 knjiga) iz 18. i 19. stoljeća, zatim materijal »Lječilišta Var. Toplice« iz 19. st. (3 svežnja) — inventari, projekti kupališta, statistika gostiju (bolesnika) i, napokon, oko 200 spisa iz 1748—1940. godine, koji se odnose na mjesta Var. Toplice, Jalševac i Petkovec. Najviše arhivske građe je evidentirano i popisano u Muzeju Međimurja u Čakovcu, odnosno Muzeju u Koprivnici. Muzej Međimurja u Čakovcu ima nešto stariju arhivsku građu. Dio se odnosi na zbirku grofa Althana (74 spisa) 1721—1726. godine, koja još nije sadržajno identificirana, a 10 spisa pripada grofu Festetiću (1800 g.).